Danas 19.ožujka je Sveti Josip zaštitnik Crkve, zaštitnik našega hrvatskoga naroda, obitelji, zaštitnik umirućih..., svima koji nose ovo prekrasno katoličko ime želim sretan imendan!
Kad promatramo jednu skulpturu od kamena, drveta ili mramora, divimo se ljepoti, skladu i čvrstoći, a premalo razmišljamo, ili gotovo nikako, o mnogobrojnim udarcima teškog čekića, tisućama ureza dlijetom i snovima umjetnika koji je i prije nego nastade lik iz kamene stijene, već imao savršenu viziju kako će izgledati, o čemu će govoriti i što će se moći pročitati na kamenom portretu.
SVETI JOSIP
zaštitnik mnogih župa i uzor našim obiteljima
Pred nama se nalazi vrijedan spomenik od papira, u obliku knjige, u kojoj se nalaze tisuće urezanih slova iz kojih se nazire čvrstoća i elegancija lika svetoga Josipa. Čovjeka koji je tiho ušao u epohalno djelo spasenja, a i danas odgovara na sve naše potrebe, na sva naša nadanja, na sve naše izazove i dijeli utjehu.
Koliko je važno imati taj spomenik kao živi svjedok snage i Božjega Duha u svome domu, pročitat ćemo u sljedećim stranicama koje isklesa vlč. Ivan Ravlić pišući i istražujući o župnim crkvama, svetištima i bogomoljama posvećenim sv. Josipu, zaručniku Isusove Majke, zaštitniku naših obitelji, a na osobit način hrvatskog naroda.
Štovanje svetog Josipa iz Nazareta počelo je oko 850. godine u Reichenauu, a najviše zahvaljujući svetom Bernardu iz Clairvauxa, svetoj Tereziji Avilskoj, svetom Franji Saleškom,
Ivanu Gersonu i ocima franjevcima. Tek papa Sixto IV. (1471.-1484.) uvodi blagdan svetog Josipa za cijelu Crkvu.
Papa Pijo IX. (1846.-1878.), 08. prosinca 1870. proglašava sv. Josipa zaštitnikom svete Crkve, a dekretom „Inclytum patriarcham“ od 07. srpnja 1871. preslavnim patrijarhom smatra vrijednim štovanja, što nadvisuje sve ostale svece, te da je on zbog svoga staleža primio od Boga izvanredne milosti. Papa Pio XII. (1939.-1958.) uvodi blagdan sv. Josipa radnika, koji se slavi 01. svibnja.
Papa Ivan XXIII. (1958.-1963.), apostolskim pismom od 19. ožujka 1961., proglasio je sv. Josipa zaštitnikom II. Vatikanskog sabora, koji uvodi ime sv.Josipa u I. kanon, a za to je zaslužan i mostarski biskup Petar Čule, koji se svojim uvjerljivim govorom na Saboru živo zalagao za promicanje sv. Josipa u liturgijski kanon.
Da su hrvatski biskupi bili veliki zagovornici štovanja sv. Josipa, dokaz je i pismo zagrebačkog nadbiskupa bl. Alojzija Stepinca koji obavještava vjernike: „Udovoljavajući mnogim molbama katoličkih vjernika da se blagdan sv. Josipa podigne na zapovjedni blagdan za sve biskupije Kraljevine Jugoslavije, katolički biskupi Kraljevine Jugoslavije obratili su se Svetoj Stolici... Sveta Stolica je reskriptom Svete kongregacije koncila od 20. studenog 1939. uvažila molbu.
Naša Biskupska konferencija na svom proljetnom zasjedanju 1972. godine stala je na stanovište da je odluka Hrvatskog Sabora od 09. i 10. lipnja 1678. kojom se „Sv. Josip, Krista Spasitelja vjerni hranitelj, Djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom Saboru, proglašuje nebeskim zaštitnikom“.
Od tada nicale su brojne crkve, kapele, prošteništa, i nizala se hodočašća diljem Hrvatske, Bosne i Hercegovine i drugih krajeva nekadašnje Jugoslavije, o čemu vlč. Ravlić detaljno donosi podatke. Sve do tridesetih godina dvadesetog stoljeća u Sv. Petru u Rimu nije bilo oltara u čast sv. Josipa. Istom 1729. godine njegovo ime je uvršteno u litanije svih svetih.
Posebnu zaslugu za štovanje svetog Josipa ima sveta Terezija Avilska (1515.-1582.) koja je mnoge osnovane samostane i muške i ženske stavila pod moćnu zaštitu ovoga sveca. Josip iz Nazareta - sluga spasenja, čijim je očinskim rukama bio povjeren mali Isus, u dugim godinama djetinjstva i mladenaštva, kao i svaki Židov učio je dijete Isusa svim poslovima i izraelskim zakonima.
Radom svojih ruku hranio ga je i učio zanatskom umijeću. Danas smo mi pozvani nasljedovati ovu službu Josipovog
odgoja u vlastitim obiteljima, školama, i svakom mjestu gdje se nalazimo.
Stoga toplo preporučam ovu knjigu koju nam iznjedri vlč. Ravlić, kao simbol vjernosti katolika regije u Trojedinoga Boga, a prije svega Hrvata, simbolom čašćenja i štovanja sv. Josipa branitelja i hranitelja Isusa Krista, čuvara čistoće vlastite supruge, te zaštitnikom Isusove Majke Marije.
Kao dugogodišnji član bratovštine sv. Josipa, čiji sam član postao još davne 1988. godine, ponajprije zahvaljujući poštovanom i dragom subratu fra Slavku Topiću, izričem svoju svakodnevnu molitvu za sve nas i sve koji štuju svetoga Josipa: „Sveti Josipe, djevičanski oče Isusa Krista i pravi zaručniče Blažene Djevice Marije, moli za sve nas i sve one koji će danas umrijeti u ime Oca i Sina i Duha Svetoga! Amen! Bogu na slavu i u čast svetome Josipu.
Mr. don Anto Ledić