Unatoč brojnim ‘spinovima’ i ogromnim pritiscima tijekom posljednjih nekoliko dana, HDZ 1990 se odlučio na samostalan izlazak na listopoadskim izborima. Kako izgleda, razni pritisci, nisu imali učinka te je današnjoj sjednici Hrvatskog narodnog sabora, predsjednik HDZ 1990 Martin Raguž jasno stavio do znanja je njegova stranka samostalna te da će kao takva i izaći na izbore.
HDZ BiH s ostalim malim članicama HNS-a ide na izbore zajednički na svim razinama.
Iako je ova odluka bila očekivana, nije naišla na oduševljenje u HDZ-u BiH kao ni među predsjednicima ostalih manjih stranaka koji su zajedničkim izlaskom na izbore računali i na (ne)zaslužene mandate u nekoj od dogovorenih fotelja.
Iz Predsjedništva HNS-a danas je odaslano šturo priopćenje o održnoj sjednici HNS-a s navođenjem dva zaključka:
- Da su se sve članice HNS-a izjasnile da neće sklapati partnerstva i koalicije nakon Općih izbora sa strankama s hrvatskim predznakom koje nisu članice HNS-a, a partneri za formiranje vlasti nakon izbora su izabrani legitimni predstavnici druga dva konstitutivna naroda;
- Da sve stranke članice HNS-a, osim HDZ 1990, nastupaju zajedno na svim razinama na sljedećim Općim izborima u BiH. Stranke nastavljaju razgovore o pravnim i tehničkim pitanjima oko priprema za Opće izbore 2014.
Raguž: Nije dobro da se HNS pretvori u jednu stranku
Raguž je na sjednici iznio poznati stav Središnjeg odbora i Predsjedništva svoje stranke da je ta stranka spremna za zajednički nastup u utrci za izbor članova Predsjedništva BiH, izbore za Skupštinu Republike Srpske i županijske skupštine u Federaciji BiH u županijama u kojima su Hrvati u manjini.
Ovo su bili njegovi prijedlozi gdje je moguća koalicija dva HDZ-a, odnosno HDZ 1990 (posebno ojačanog od kada je u stranku reintegriran nekadašnji HSS-NHI, odnosno Hrvatski narodni savez) i HDZ BiH zajedno sa 11 malih stranaka, od kojih neke, odlukom Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) niti ne mogu izaći na izbore zbog nedostavljanja godišnjeg financijskog izvješća, dok su predsjednici nekih od njih već bili na listama HDZ-a.
“U ovom trenutku nije optimalno rješenje gubiti jednu vrstu pozitivne konkurencije među hrvatskim strankama. Mi ni ne pomišljamo odstupiti ili izaći iz HNS-a, ostali smo i ostat ćemo u HNS-u i tako sačuvati njegov dignitet, ostat ćemo otvoreni po pitanju strateški značajnih pozicija, ali insistiramo na rekonstrukciji HNS-a i naglašavamo potrebu razvoja pozitivnog pluralizma u hrvatskom političkom korpusu, a ne da se krovna hrvatka institucija pretvori u jednu stranku. Nikada HDZ 1990 nije ni donio odluku o zajedničkom izlasku na izbore”, kazao je u kratkoj izjavi Martin Raguž, predsjednik HDZ 1990 u izjavi za republikainfo.com.
HDZ BiH ide na izbore na svim razinama sa strankama koje su se obvezale
Predsjednik HDZ-a BiH održao je posebnu konferenciju za novinare. On je kazao da će “o ponudi HDZ-a 1990 zajednički odlučiti predstavnici ostalih osam stranaka koje su se obvezale na zajednički nastup”.
“Stranke koje su dogovorile zajednički nastup na svim razinama isključivo će dalje voditi razgovore o tome tko još može s nama. Zaključili smo priču o zajedničkom nastupu, a sad nam je cilj uvjerljivo dobiti izbore i tako spriječiti bilo kakvu kalkulacije da ponovno netko drugi bira hrvatskog člana Predsjedništva ili da na bilo kojoj drugoj razini u vlast uđu nelegitimni predstavnici hrvatskog naroda”, kazao je predsjednik HDZ BiH, ponovno potvrdivši da će kandidat HNS-a za hrvatskog člana Predsjedništva BiH zasigurno biti član HDZ-a BiH.
“To je danas rečeno bez bilo kakvih špekulacija tko će to biti. HDZ BiH kao najjača hrvatska stranka i na taj način pokazuje da je spremna stati i voditi svoj narod, a to od nas očekuju i drugi”, kazao je predsjednik HDZ-a BiH, želeći svojoj stranci dati na dodatnom značaju.
Čović je također kazao kako je “duboko uvjeren kako nikom više unutar bošnjačkog naroda ne pada na pamet praviti krize kakva je napravljena poslije zadnjih izbora, od Predsjedništva BiH koje ne može ni o čemu postići zajednički stav, do Vlade Federacije BiH za koju više nitko ne zna tko vlada i tko upravlja proračunima BiH”.
ZABRANJENO: Koaliranje s Hrvatima izvan HNS-a;
DOPUŠTENO: Koaliranje sa Srbima i Bošnjacima, ali samo s onima koji pobijede
Čović je kazao da je priča o zajedničkom nastupu zaključena, no da će sada stranke HNS-a koje su dogovorile zajednički nastup (HDZ BiH, HSS BiH, HKDU BiH, DC BiH, HDU, Ujedinjeni HSP BiH, HSP Herceg Bosne, HP, HSP dr. Ante Starčević Herceg Bosne, i HSP dr. Ante Starčević BiH) dalje razgovore voditi “tko još može s njima”.
U ovom kontekstu treba podsjetiti na prvi zaključak današnje sjednice u kojem se ističe su se “sve stranke članice HNS-a izjasnile da neće sklapati partnerstva i koalicije nakon Općih izbora sa strankama s hrvatskim predznakom koje nisu članice HNS-a, a partneri za formiranje vlasti nakon izbora su izabrani legitimni predstavnici druga dva konstitutivna naroda”.
Također, treba podsjetiti i na nedosljednost po ovom pitanju HDZ-a BiH i formiranje županijske vlasti s NSRZB-om u Hercegbosanskoj županiji.
No, zaključak HNS-a da stranke članice koji ne mogu koalirati niti biti partneri ni s jednom strankom hrvatskog predznaka koja nije članica HNS-a, iako dobrim dijelom razumljiv zbog izbjegavanja i “trećeg slučaja Komšić” ili “Platforme”, ali je svakako je upitan.
Uostalom, kao i dio u kojem se za partnere za formiranje vlasti nakon izbora može tražiti samo od “legitimnih predstavnika druga dva konstitutivna naroda”, odnosno, isključivo apsolutne stranke pobjednice.
Ukoliko se zna da je nekoliko stranaka s hrvatskim predznakom uputilo zahtjev za članstvom Glavnom vijeću HNS-a te da je, također, predsjednik HDZ BiH Dragan Čović kazao da proširenja HNS-a neće biti prije izbora nego da, eventualno, nakon istih, svakako da je tim više i veća njegova upitnost.
Stoga, je li obećanje o proširenju HNS-a bio samo dobar političko-marketinški spin?
U ovom kontekstu, ponajviše se nameće pitanje: hoće li ikada biti moguća istinska pluralizacija i proširenje HNS-a te vraćanje HNS-a prvobitnu političko-kulturno i, na kraju krajeva, nacionalnu važnost?
Stoga bi bez HDZ 1990, HNS uistinu i činjenično bio HNS jedne stranke, a predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću, kao mudrom ali i jako lukavom političkom maestru, savršeno je jasno da mu jedino ‘Devedesetka’ (koja insistira na njegovom proširenju) daje dignitet.
Krnji HNS: Minorni politički partneri profitiraju na političkoj nemoći HDZ-a BiH
Članice aktualnog HNS-a, koji će u povijesti Hrvata ostati zapamćen i pod imenom “Čovićev sabor”, su jedanaest političkih stranaka (HDZ BiH, HDZ 1990., Hrvatska seljačka stranka (HSS) BiH, Hrvatska kršćanska demokratska unija (HKDU) BiH, Demokratski centar (DC) BiH, Hrvatska demokratska unija (HDU), Ujedinjena HSP BiH, HSP Herceg Bosne, Hrvatski pravaški (HP) blok, HSP dr. Ante Starčević Herceg Bosne, i HSP dr. Ante Starčević BiH).
Razumljivo je zašto je predsjednik HDZ-a BiH, da bi zadržao apsolutnu političku i svaku drugu kontrolu, sklopio sporazum s predsjednicima svih devet malih političkih opcija: Raznolikost njihovih naziva daje privid hrvatske političke pluralnosti, iako bi samo rijetki hrvatski birači uopće i znali nabrojati imena njihovih predsjednika.
Naime, najjača politička stranka tako lako (i bez značajnijih ustupaka) ne bi mogla manipulirati s drugom, iole jačkom strankom hrvatskog prefiksa.
Ovako je korist obostrana: HNS-u se daje kakav-takav “hrvatski legitimitet i legalitet” u predstavljanju nacionalnih stavova i interesa, dok predsjednici malih stranaka, od koalicije s HDZ-om profitiraju osobnim položajem.
Stoga na političkom hrvatskom polju dolazi do izvitoperene slike stanja jer minorni politički partneri profitiraju na političkoj nemoći HDZ-a BiH.
U ovom kontekstu može se govoriti i o potpunom nedostatku političke odgovornosti jer svjesno, sračunato i ciljano, zarad osobnih interesa, pristaju biti sukreatori lažne političke slike predstavljajući se kao “legalni i legitimni” predstavnici politike Hrvata u BiH, što jednostavno ni matematički – ne stoji.
Preuzeto sa: Republika info