Odžak
Typography

ivan-pepicKad se Hrvatu iz Hercegovine govori o posavskim općinama, on reagira ponosno. „Pa i tamo su Hercegovci“, našalili bi se prijatelji u Hercegovini. I doista, mjesto Šušnjari se nalazi u Hercegovini kod Posušja, ali i u Posavini kod Dervente.

Onda Prud, kao granično selo u Posavini i u Hrvatskoj na granici s Hercegovinom. Ćorluke, Andrijanići, Begići, Perići, Pavičići… sva ta prezimena povezuju posavske i hercegovačke Hrvate. Međutim, povijest je učinila svoje. Glad, Drugi svjetski rat, pa opet glad, emigracija, Domovinski rat, Daytonski sporazum, povratak, nada u bolje sutra…

Opet, sve to veže Hercegovinu i Posavinu. Međutim, čini se kako je suvremena povijest malo kruća prema žiteljima sjevernog dijela Bosne i Hercegovine.

_____________piše: Ivan Pepić / poskok.info

Ako netko uzme Odžak kao primjer lokacije tragičnih događaja neće pogriješiti. Aktualna zbivanja kojima smo svjedoci posljednjih nekoliko godina, a posebno nakon posljednjih lokalnih izbora 2012. godine, ne štede nijednog stanovnika Odžaka.

Kad je 2012. godine načelnik Hajrudin Hadžidedić (SDA) dobio 33% ukupnih glasova, a preostalih šest hrvatskih kandidata za načelnika oko 62%, bio je to prvi put da je načelničko mjesto pripalo bošnjačkom kandidatu. Osim hrvatskog sindroma koji je često prisutan i u općinama diljem Srednje Bosne, ali i u Hrvatskoj, kasnije su isplivali na površinu i mnogi drugi izazovi za hrvatske predstavnike i stanovnike odžačke općine. Unatoč načelničkom mjestu, u Općinskom vijeću Stranka Demokratske Akcije nalazi se u opoziciji.

Takav bi podatak bio potpuno dovoljan prosječnom čovjeku koji prati lokalnu politiku da zaključi kako u nacionalnom smislu postoji politički balans između dva najvažnija tijela. Ipak, Odžak je što se tiče takve „prirodne“ ravnoteže itekako specifičan. Dolaskom na načelničko mjesto, Hajrudin Hadžidedić odlučuje se ponašati destruktivno i nekorektno, što itekako koči razvoj općine Odžak. A o izlasku iz postojeće krize da i ne govorimo. Kad bismo analizirali posljednje poteze odžačkog Općinskog vijeća onda bismo mogli vidjeti kako se od strane načelnika negiraju i ne provode odluke, te se sustavno ignorira rad Općinskog vijeća.

Poslovna zona u Odžaku, koja je projektirana kako bi privukla investitore i tako oživila poduzetništvo u općini što bi konačno otvorilo značajan broj radnih mjesta, i dalje je prazna. Unatoč činjenici da su radovi na koridoru Vc počeli već prije godinu dana, u Odžaku još nema nijedne investicije uz buduću autocestu. Kad je Općinsko vijeće predložilo smanjenje lokalnih poreza kako bi se privukle investicije i tako otvorila radna mjesta, načelnik ne samo da nikad nije odgovorio ili razgovarao o tim prijedlozima, nego kontinuirano zaobilazi bilo kakav razgovor o animiranju poslovne zone. I tako emigracija hrvatskog stanovništva raste. Osim što izvršna vlast bojkotira investicije i ne provodi odluke koje donose predstavnici građana, načelnik često nastoji čak i blokirati rad Općinskog vijeća. Kad je 25. srpnja 2014. počela XIII. sjednica Općinskog vijeća, ona je zbog ponašanja Hadžidedića morala biti prekinuta tijekom samog utvrđivanja dnevnog reda.

Naime, Hadžidedić kao da ne razumije da u demokratskom svijetu postoji dioba vlasti. Građani su izabrali Općinsko vijeće i ujedno prihvatili poslovnik tog tijela, a načelnik ga je odlučio kršiti ne želeći napustiti govornicu prilikom utvrđivanja dnevnog reda. Teatralnim ponašanjem koji priliči samo seoskim siledžijama, a svakako ne načelniku jedne općine, obrušio se na vijećnike riječima „Ja sam načelnik općine i nitko mi neće oduzeti riječ!“. Ovim se riječima Hadžidedić obrušio ne samo na vijećnike, nego i na građane koji su birali instituciju Općinskog vijeća. Stoga, Hadžidedić ne želi prihvatiti činjenicu da i druga tijela sudjeluju u vlasti i da mu ponašanje paše ne može pomoći prilikom obnašanja funkcije, jer demokratski svijet ne tolerira takvu grubu silu. Da stvar bude još gora postoji još niz primjera kršenja volje stanovnika. Kad je posebni predstavnik EU-a za BiH Peter Sorensen posjetio Odžak, načelnik ga nije htio upoznati s radom Općinskog vijeća, kao niti s jednim dužnosnikom tog tijela.

Tako predsjedatelj Općinskog vijeća (kao ni drugi vijećnici) nije imao priliku ponuditi svoja viđenja i ideje koje bi mogle konačno pokrenuti gospodarstvo, osobito kad su u pitanju korištenje IPA II sredstava i prekogranična suradnja s Republikom Hrvatskom, što bi predstavnici Europske unije itekako cijenili. Nadalje, u Odžaku je javna tajna da postoji ideološki problem oko preimenovanja ulica. Trg Đuro Pucar Stari i ulica Džemala Bijedića zvučni su nazivi odžačkih ulica. Veselo je i katoličkoj crkvi Glavosjeka sv. Ivana Krstitelja u Odžaku koja se nalazi u Titovoj ulici, a u samom centru se mogu pronaći i ulice Proleterskih brigada, 15. majevačke brigade, pa čak i 16. muslimanske brigade. Vrlo znakovito za jedan narod koji je skoro zbrisan s lica zemlje i koji pokušava živjeti normalan život na istom području gdje su „tukle“ te slavne „oslobodilačke“ brigade! Naravno, kad se spomene preimenovanje ulica, neki vijećnici nonšalantno napuštaju sjednicu.

Vremena više nema. Iako u Odžaku kao da svi imaju vremena za sve, bez obzira što će za manje od pet godina ta općina izgledati potpuno devastirano, demografska će se slika potpuno promijeniti u korist Bošnjaka, dok aktualni načelnik, čini se, služi samo kako bi ubrzao taj proces. Pretpostavljam da mu stranački šef i predsjednik kantonalnog SDA Sejad Delić slično razmišlja i djeluje. Osim te funkcije, Delić je i direktor Agencije za vodno područje rijeke Save, koja u 2014. godini raspolaže s 14 milijuna KM.

Po zanimanju metalurg, Odžačanin Sejad Delić nije uspio predvidjeti ili umanjiti svibanjsku katastrofu, ali što je najgore, nakon toga nije uložio nijednu marku za modernizaciju savskih nasipa.
Možda zato što se u metalurgiju razumije bolje nego u kretanje voda?

Ipak, za pretpostaviti je da ni Deliću nije lako izaći na kraj sa svojim šefom Izetbegovićem koji ne skriva simpatije prema neo-otomanskoj politici Turske.

Još gore, lider SDA je ujedno i zastupnik te ideje u Bosni i Hercegovini. I na koncu, možda su upravo agresivna politika i frustracije šefova natjerali Hadžidedića da tako postupa prema hrvatskim građanima Odžaka, općine koja zauzima prva mjesta među najnerazvijenijim općinama u Federaciji BiH.

TONSKI ZAPIS