Nada Koturić
Typography

Pozabaviti se prirodnim fenomenima koji su bitno utjecali na tijek povijesti, misao je vodilja Hrvatskog instituta za povijest, podružnica Slavonski Brod. Bave se istraživanjem sjeveroistoka povijesnih pokrajina Hrvatske (Slavonije, Srijema i Baranje).


knjige rijeka sava
Od više od 100 znanstvenih radova koje potpisuje ova ugledna institucija, uz suradnju s Centrom za kulturu u Odžaku, kulturnoj javnosti Bosanske Posavine predstavili su: zbornik radova “Rijeka Sava u povijesti” i monografiju “Divljina s pečatom u 18. stoljeću” te znanstveno izdavaštvo Hrvatskog instituta za povijest. Radovi tematiziraju Posavinu ili, konkretnije, rijeku Savu u povijesnoj perspektivi.

Moderator večeri bila je prof. Marija Zečević, a knjige su predstavili dr. sc. Branko Ostajmer (urednik zbornika), Luka Jakopčić, magistar povijesti i autor monografije, i dr. sc. Stanko Andrić, voditelj podružnice u Slavonskome Brodu.

Rijeka Sava mrtvi kapital

Zbornik radova sa znanstvenoga skupa “Rijeka Sava u povijesti” govori o rijeci Savi i njezinoj ulozi na mjesta uz obale te rijeke, dok kroz zanimljivu monografiju mladi autor Jakopčić govori o Brodskoj Posavini sve do Županje u kojoj se fokusirao na 18. stoljeće.

- Mi smo povjesničari pa smo se bavili, prije svega, pitanjima što je Sava značila kroz povijest kao plovni put i izvor gospodarskih aktivnosti, s aspekta arheologije do turističkih funkcija i drugih.

Mene je zanimalo kako to rijeka kao bitan čimbenik ovog posavskog prostora uvjetuje razvoj i život zajednica uz rijeku, na koji se način stavlja uz interakciju s društvenim i političkim razvojem. Rijeka je bitan čimbenik, a često se uzima zdravo za gotovo.

Danas je Sava mrtvi kapital jer društva koja uz nju funkcioniraju, dakle države i s jedne i s druge obale rijeke Save, nisu dorasla upravljati tako velikim resursom kakav je rijeka Sava, odnosno na adekvatan je način valorizirati i pretvoriti u razvojni čimbenik, objašnjava Jakopčić.

Odžak, pouka povijesti

O radu instituta govorio je dr. sc. Stanko Andrić, voditelj podružnice.

Kazao je kako je težište njihovog istraživačkog rada istraživanje povijesti Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, ali se zbog kompleksnosti izučavane problematike vrlo često u istraživačkom radu nalazi mnoštvo sadržaja koji se odnose na prostor BiH, a osobito na prostor koji se danas naziva Bosanskom Posavinom. Izborom publikacija, ponuđenih tijekom prezentacije, podsjetilo se i na zajednički pothvat Hrvatskog kulturnog društva Napredak iz Odžaka i ovog instituta u organizaciji znanstvenog skupa koji je ovjekovječen zbornikom radova pod nazivom “Odžak, pouka povijesti”.

Za Posavinu.org piše Nada Koturić