Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je Srni da izjave banjalučkog biskupa Franje Komarice ne služe poboljšanju kvaliteta života ni rimokatolika ni drugih građana u Republici Srpskoj, te da samo unose bespotreban nemir na prostor koji vapi za mirom i izgradnjom povjerenja.
"Cijeneći činjenicu da je biskup Franjo Komarica crkveni velikodostojnik i da može da izražava zabrinutost, opravdanu ili neopravdanu, svejedno, položajem svoje pastve, odlučio sam da ne komentarišem njegove učestale netačne, tendencozne i, na momente, zlurade navode. Ovom prilikom bi mu samo poručio da prestane da koristi ime Republike Srpske i moje lično ime u ostvarivanju svojih ambicija", rekao je Dodik na pitanje Srne da prokomentariše tvrdnju Komarice da se "ponovna izgradnja crkava odvija sporo zbog birokratije Milorada Dodika".
Dodik je naglasio da su rimokatolici, kao i pravoslavci i muslimani građani Republike Srpske i potpuno ravnopravni u ostvarivanju svojih prava, te da će tako i ostati.
"Opservacije biskupa Komarice ne služe poboljšanju kvaliteta života ni rimokatolika ni drugih građana. One unose samo bespotreban nemir na prostor koji vapi za mirom i izgradnjom povjerenja. Za razliku od njega, vlasti Republike Srpske svakodnevno rade na unapređenju kvaliteta života svojih građana, ne gledajući na njihovu nacionalnost ili vjeroispovjest", istakao je Dodik.
Podsjetimo, u razgovoru za austrijski Kurir banjalučki biskup Franjom Komaricom je rekao da je Bosna i Hercegovina lakmus papir za principe Evropske unije.
- Kod nas nema ni pravde ni pravne države. Mnogi katolici su ubijeni u ratu, hiljade njih su prognane, morali su da izbjegnu i do danas ne mogu smiju da se vrate, kazao je Komarica. On napominje da su skoro sve crkve i druga crkvena imovina uništeni. Ponovna izgradnja se odvija sporo, zbog birokratije Milorada Dodika koji ne daje dozvole, ili se molbe pak prikazuju kao nekompetentne", kaže biskup.
Od 800.000 katolika, koliko ih je do izbijanja rata živjelo u ovoj multietničkoj državi, danas ih je, zbog posljedica rata, etničkog čišćenja i progona ostala samo polovina. Posebno loša situacija je u bh. entitetu Republika Srpska gdje je od 220.000 katolika, koji su tu živjeli prije rata, ostalo svega njih 8.000.
Preuzeto s Vijesti.ba