Garevac
Typography

Pod geslom „Blaženi oni koji slušaju riječ Božju i čuvaju je“ (usp. Lk 11, 28) vjernici Vrhbosanske nadbiskupije i Banjolučke biskupije u subotu 8. listopada hodočastili su 17. put u Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici. U posljednjih nekoliko godina i župa Garevac sudjeluje s ostalim župama Doborskog dekanata na ovom hodočašću pa je tako bilo i ove 2022. godine.

Ove godine je iz Garevca bilo 18 naših hodočasnika u svetištu Majke Božje Bistričke a tamo im se pridružilo još 58 Garevljana među kojima su bili: Nikola Gagulić sa suprugom iz Ivanca, Smiljan Stanušić sa suprugom iz Osijeka, Nikola Roke Stanušić s obitelji i Željko Ive Spajića iz Austrije te ostali koji su porijeklom iz Garevca, ali žive i rade u Hrvatskoj.sinija1

Ovaj hodočasnički susret nas podsjeća da smo jedno u vjeri i narodnom zajedništvu. Ako nas je išta sačuvalo, onda je to Marijina zaštita i zato je i dalje trebamo slijediti.

Svečano euharistijsko slavlje predvodio je predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine vrhbosanski nadbiskup i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH Tomo Vukšić.

Na svetoj misi sudjelovali su i banjolučki biskup Franjo Komarica i banjolučki pomoćni biskup Marko Semren.

Na početku misnog slavlja Mons. Vukšić pozdravio je sve okupljene vjernike u crkvi na otvorenom bl. Alojzija Stepinca i pozvao da zajedno mole blagoslov Gospodina i njegove Majke da ih ojačaju u vjeri i svjedočenju evanđelja.

Rekao je kako je hodočasnike na misno slavlje dovela velika vjera i želja da svoje potrebe i zahvale preporuče u zagovor Isusovoj Majci.sinija

Predslavitelj je dodao da prema katoličkom nauku o ulozi Blažene Djevice Marije Bogorodice u povijesti spasenja i životu Crkve, kršćani dižu svoje oči k Mariji jer Ona sja kao uzor kreposti pred svom zajednicom odabranih. To čine zato što Marija, po svom tijesnom sudjelovanju u povijesti spasenja, u sebi, na neki način, sjedinjuje i održava najveće istine vjere te vjernike zove svom sinu, Sinu Božjem.

Nadbiskup Vukšić naglasio je da je Marija uzor svim vjernicima zbog vrlo snažne vjere i povjerenja u Božju Riječ i Božju providnost koje je posvjedočila kod začeća i rođenja Sina Božjega.

Marija je u toj vjeri Isusa pratila od rođenja tijekom njegovog života do križnog puta i njegove smrti na Križu. U toj vjeri hranila je nadu u Isusovo uskrsnuće i ispunjenje obećanja Oca nebeskoga – dodao je.

Istaknuo je Isusovu poniznost i skromnost i njegovu uvijek izabranu logiku i put Riječi Božje, podsjetivši na njegove riječi: „Još blaženiji koji slušaju riječ Božju i čuvaju je”, koje su ujedno geslo ovogodišnjeg hodočašća.

Na kraju homilije, nadbiskup Vukšić zahvalio je svim vjernicima koji su uložili veliki trud da bi pristigli do svetišta Majke Božje Bistričke. Poželio je da s euharistijskog slavlja ponesu i primijene kao zlatno pravilo za svoj budući kršćanski život Isusove riječi: „Još blaženiji koji slušaju riječ Božju i čuvaju je.“sinija4

Također je uputio čestitke dvojici biskupa povodom njihovih jubileja.

U ime vjernika i osobno ime čestitao je 25 godina nadbiskupske službe kardinalu Josipu Bozaniću i 50 godina svećeničkog služenja biskupu Franji Komarici. Zagrebačkom nadbiskupu Bozaniću zahvalio je za lijepo gostoprimstvo kojim ih svake godine prima u bistričko svetište, prenijevši njegove pozdrave hodočasnicima.

I ove godine organizirana je tradicionalna „Garevačka sinija“ koju je pokrenuo pokojni Ivo Kovač sa sinom Markom, zetovima i kćerima, a njima su se uvijek rado pridružile i obitelji Tomče Stanušić i Ilija Stanić Ambrožin.

Tako su i ove godine Marko Kovač donirao odojka, Hrga gril ćevape a salatu i provu od 2, 5 kg brašna donijela je Ružica Stanušić.

Kolače su donijele svi po malo: Marija Zelić, Kaja Šerić, Ružica Stanušić kao i par žena iz Garevca. Na kraju im se pridružio i župnik.

Hvala svima koji su na bilo koji način doprinijeli da se ovo veliko hodočašće održi, kao i Garevačka sinija.sinija2

Stoga budimo ustrajni u vjeri i molimo Gospu Bistričku da blagoslovi naše vjernike i našu župu kako bi se zajednički mogli vidjeti i na godinu.

Za Posavinu.org piše Mišo Perak