Nelogičnost povlačenja Daytonske linije međuentitetskog razgraničenja na primjeru Oštre Luke u općini Orašje pokazuje svoju neodrživost, nelogičnost i na terenu apsurdnost situacije. Smjestiti ta događanja u vremensku odrednicu prioritetnog zaustavljanja ratnih sukoba, može se opravdati, ali takva nelogičnost previše dugo traje i svako malo aktualizira neriješeni problem.
Posljednji popis ponovno je to učinio. Istini za volju, liniju razgraničenja u Oštroj Luci mještani ignoriraju. S obje strane imaginarne linije orijentirani su, kao i uvijek, prema općinskom središtu Orašje koje servisira sve njihove javne usluge. Ipak, nepobitna je činjenica da međuentitetska linija razgraničenja u Oštroj Luci, vjerovali ili ne, prolazi preko groblja, polovi gazdinstva, jednu tvrtku je podijelio, pa i kuću u kojoj, primjerice, domaćin ruča u Federaciji, a spava u RS-u.
Prije Domovinskoga rata Oštra Luka je na cijelom teritoriju pripadala općini Orašje, a nakon rata dio je pripao općini Donji Žabar (RS). Nažalost u Daytonu je ta linija napravljena na način kako je to, primjerice, u saharskom dijelu Afrike gdje nitko ne živi. U posavskim prilikama kakva je Oštra Luka linija razgraničenja dijeli mrtve i žive, njihove posjede. Sve skupa to nema puno logike, kaže načelnik općine Đuro Topić. - Popisom stanovništva, nastavlja, priča je ponovno aktualizirana.
Naselje živi kao jedinstvena cjelina i tako rješava svoje lokalne probleme. Ima jednu školu, jednu ambulantu, jednu mjesnu zajednicu, jedan Dom kulture. Zar se treba sve graditi dvostruko. Administrativno se drugačije vodi pa je krajnje vrijeme to riješiti. Ono što je problem Oštre Luke, taj je isti problem i s Mjesnom zajednicom Jenjić u općini Orašje, koja je presječena ravnom linijom bez ikakve logike u Daytonu, zaključuje Topić. Oba su mjesta naseljena isključivo Hrvatima. Franjo Brašnić potvrđuje kako je linija razgraničenja podijelila obiteljska gazdinstva njegova četiri brata pa su dvojica s posjedima u FBiH, a dvojica na teritoriju RS-a.
Ta linija razgraničenja nas uopće ne zamara, tvrdi Franjo i dodaje kako ih je jedino uzrujao popis. Predsjednik MZ Oštra Luka Joso Đurčević objašnjava kako je prije posljednjeg rata Oštra Luka imala oko 3500 stanovnika. Linija razgraničenja je 30 posto mještana ostavila u RS-u, a 70 posto u FBiH. – Posavina je gusto naseljeni prostor pa je linija tim nelogičnija. Imamo slučajeva u selu da je kuhinja domaćina u RS-u, a spavaća soba u Federaciji BiH. Imamo i primjer poduzeća podijeljenog tako da je jedan dio u RS-u, a poslovne prostorije u FBiH. Da apsurd bude veći, zaključuje Đurčević, taj dio Luke koji je pripojen RS-u uopće nije teritorijalno povezan već samo zračnom linijom pa njihovi dužnosnici ne dolaze u Luku niti pokazuju bilo kakav interes za to područje.
Za Posavinu.org piše Nada Koturić