ODŽAK - Posavsko područje po mnogo čemu je kroz povijest poznato. Novije vrijeme izdvaja Posavinu kao područje koje se nadljudskim naporima obranilo sa toliko srčanosti i domoljublja, koje ne bilježe ratni analitičari svijeta. I u drugim segmentima života mogli bi Posavinu izdvajati kao posebvno podneblje vrijednih ljdi koji iznimno vole svoj kraj, posavsku ravnicu, ali i svoj poseban govor, jer posavljaci u svakodnevnom govoru koriste mnoge riječi koje na drugim područjima uopće ne postoje.
Zanimljivo je da u Bosanskoj Posavini postoje izrazi "jučer, prekjučer, zakjučer i nakjučer" i po tome smo jedinstveni u svijetu. Vođeni tom spoznajom, autori Anto Knežević i Tomislav Lukić krenuli su u sveobuhvatan istraživački projekt koji je rezultirao objavom „Enciklopedijskog rječnika Bosanske Posavine“ u izdanju zaklade “Fraternitas” župe Gornja Močila-Sijekovac, Synopsisa i Galerije Goll Slavonski Brod. Knjiga je promovirana u Odžaku, a ujedno je time načelnica općine Nada Ćulap otvorila tradicionalnu manifestaciju „Dani sjećanja“ kojom se općina kroz razne sadržaje prisjeća na veliko stradanje žitelja svojega kraja, žrtve, stradalnike Drugog svjetskog rata i poraća.
Sačuvati od zaborava
Jezik Bosanske Posavine specifičan je po svom vokabularu koji je korišten u tradicionalnom načinu života. Rječnik predstavlja doprinos čuvanju kulturne nematerijalne baštine i spašavanja od zaborava izvornosti starih riječi kao dio tradicije koji se prenosi na buduće naraštaje.
Promocija u Odžaku :Enciklopedijom sačuvane od zaborava stare riječi
Vrijedan je to doprinos očuvanju jezičnog izričaja stanovništva sjevernog djela BiH koji kroz moderne sociološke prilike jednostavno nestaje iz naše svakodnevne komunikacije. Zbog toga bi u svojoj blizini, svatko tko ima emocije prema Bosanskoj Posavini, trebao imati ovu knjigu, rečeno je tijekom promocije u Odžaku.
Tradicionalna kultura
Po riječima autora Ante Kneževića, knjiga je nastala kao plod višegodišnjega rada u kojem su kvalitetno i iscrpno korišteni brojni izvori sa pregledom osnovnih osobina govornoga leksika zapaženih u živome govoru stanovnika sjeverne Bosne, te, uz ostalo, urađeni brojni intervjui kako bi autori došlo do izvorne riječi njenog naglaska. -Rječnik svjedoči o jednom minulom vremenu, na koja trebamo biti ponosni, na našu prošlost i zahvalni generacijama koje su nam namrle ime, vjeru i kulturu, pa tako i sačuvati našu prošlost od brisanja i zaborava. Knjiga ukazuje i na sadašnjost, na prijeku potrebitost njegovanja tradicionalne kulture, na očuvanje našega identiteta, ali i digniteta i opstanka u vremenu nastajanja modernih oblika kulture, rastuće tehnike i čudesne ili bolje rečeno čudne, prijeteće nam globalizacije što je dovelo do krize u općem moralnom smislu.
Neprocjenjivo bogatstvo i različitost jezika i izričaja karakterističnog za Posavinu
Ukazuju i na budućnost. Stanovnici Bosanske Posavine napustili su svoje kuće, neki ih nisu uspjeli ni zaključati, i sad rasuti po svijetu od Hrvatske do Švicarske i od Kanade do Novoga Zelanda traže svoje mjesto pod suncem. Često treći naraštaji iseljenika žele upoznati svoje korijene, da nas sve podsjećaju sa koje smo točke krenuli i da nismo „repa bez korijena“. Znamo da samo čuvajući prošlost možemo graditi i našu budućnost, kazao je dr. Tomislav Dubravac.
Izvorni govor Posavine
Autori se uglavnom oslanjaju na seoski govor i predmete koji su bili u uporabi prije 30 i više godina. -Ovo je povijesna zabilježba našeg izvornog govora koji će nažalost nestati, jer kada smo prikupljali gradivo intevjuirali smo starije osobe koji imaju originalni izričaj i iz toga smo crpili natuknice i pojašnjavali ih u skladu sa znanstvenim normama, naglašava Lukić. Rječnik je pripremljen na 690 stranica, sadrži oko 7 500 natuknica, 10 000 pojmova s preko 1 000 koloriranih ilustracija, pojašnjava autor Tomislav Lukić i dodao da se radi i na projektu "Enciklopedija Bosanske Posavine".
Jezično bogatstvo Bosanske Posavine
Vijećnica je, kao što i dolikuje događaju, bila dekorirana starim predmetima, alatkama, ručnim radovima i starinskim cvijećem, za što se pobrinula Mara Barišić iz Udruge „Život“, a 85. godišnji Marko Matanović, ujak autora Lukića, promociju je začinio, kako to inače u Posavini rade, starom izvorno posavskom pjesmom.
Za Posavinu.org piše Nada Koturić