Primjer umirovljenoga profesora iz Orašja potvrda je kako nema dobnih granica ako ste inovativni i željni izazova. Nakon četiri godine istraživanja sibirske borovnice, koja postaje sve popularnija u svijetu, prof. jezika i književnosti Husein Hadžispahić iz Orašja prvi je krenuo u pionirski pothvat i postao prvi uzgajivač te vrste bobičastog voća u BiH.
Poluotok Kamčatka podneblje je te kulture, kao i Japan i Kanada, no i Posavina se pokazala odličnim podnebljem za tu vrlo cijenjenu kulturu u svijetu koja se izravno konzumira, vrhunska je poslastica i dodatak jelima, a osobita po svojoj ljekovitosti gdje zauzima primat među svim biljkama.
Pionirski koraci
- Pola stoljeća već se bavim sadnjom i proučavanjem voća, a otkako sam u mirovini, ne mirujem, već sam počeo s proučavanjem i sadnjom sibirske borovnice. Prve sam primjerke vidio u Hrvatskoj, rasadnik Milić u Donjem Miholjcu. Tada sam uzeo nekoliko sorti i tako me je zainteresiralo pa sam počeo tražiti biljku po rasadnicima Poljske, Mađarske i Hrvatske, uzimati po nekoliko komada. Istraživao sam koja je najbolja za naše podneblje i skupio sam ih 29. Bilježio sam sve parametre - od okusa, procjene šećera, oblika grma i sve ostale osobine te sam onda odabrao šest najboljih koje podnose našu klimu i osnovao mini-plantažu.
Zasadio sam po 50 biljaka svake sorte i ni jedna nije stradala, što potvrđuje da sibirskoj biljci odlično odgovara posavsko podneblje. To su tri najkrupnije i, po ocjeni stručnjaka, do sada najbolje sorte sibirske borovnice - tvrdi Hadžispahić.
Proizvodi i sadnice
- Borovnice se konzumiraju svježe jer preskupe su za spremanje soka, odličnog su slatko-kiselog okusa, koriste se i za dodatak jelima - kaže nam inovativni profesor Hadžispahić. Pionirski korak ulaska sibirske borovnice u BiH inovativnoga profesora iz Orašja nastavio se u Gradačcu i Sarajevu gdje su prenesene sadnice iz uzgoja u Posavini.
Za GIP piše Nada Koturić
