U Belediji otvoren stalni postav replika arheoloških nalaza iz Pivnice
Beledija u Odžaku od sada je bogatija za stalni izložbeni postav posvećen arheološkom nalazištu Pivnica kod Potočana, jednom od najznačajnijih nalazišta kostolačke kulture u Bosanskoj Posavini. Postav je svečano otvoren u petak, 5. lipnja 2026. godine, u prostorijama Beledije u Odžaku.
Replike posuda iz eneolitičke Pivnice izradio je prof. Ivo Jelušić od abonosa – fosiliziranog drveta hrasta lužnjaka čija se starost procjenjuje na više od pet tisuća godina. Riječ je o jedinstvenim umjetničkim i edukativnim eksponatima koji na poseban način približavaju bogatu prapovijesnu baštinu odžačkoga kraja.
Arheološko nalazište Pivnica (Gradić) kod Potočana jedno je od najznačajnijih prapovijesnih nalazišta na području Bosanske Posavine. Smješteno je na blagom uzvišenju u selu Potočani, a sustavna arheološka istraživanja provodili su stručnjaci Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Prvi je put otkriveno sredinom 1950-ih godina kada je fra Anto Tolić, tadašnji župnik u Potočanima, tijekom obrade zemljišta primijetio veći broj ulomaka prapovijesne keramike. Njegova zapažanja i prikupljeni nalazi, kasnije pripisani kostolačkoj kulturi, bili su od presudne važnosti za prepoznavanje Pivnice kao vrijednog arheološkog nalazišta.
Probna iskopavanja provedena su 1958. godine, dok je od 22. lipnja do 8. srpnja 1960. godine provedeno sustavno istraživanje pod vodstvom dr. Alojza Benca, uz stručnu pomoć kustosa Đure Baslera. Istraživanja su pokazala da se radi o višeslojnom nalazištu s dvjema kulturnim fazama. Mlađi sloj pripada kasnom brončanom dobu, dok stariji sloj pripada kostolačkoj kulturi, koja se na ovim prostorima razvijala tijekom završnih faza eneolitika.
Pronađeni artefakti danas se čuvaju u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, a dio njih izložen je u stalnom arheološkom postavu muzeja.
Nakon završetka istraživanja nalazište nije bilo sustavno prezentirano široj javnosti, pa je njegovo značenje uglavnom ostalo poznato arheološkim stručnjacima i manjem broju zaljubljenika u zavičajnu povijest. Stariji stanovnici ovoga kraja još su se prisjećali arheoloških iskapanja i pronađenih nalaza, no tijekom desetljeća nije bilo značajnijih aktivnosti usmjerenih na njegovo predstavljanje široj javnosti. Posljednjih godina interes za nalazište ponovno je oživio zahvaljujući pojedincima koji su prepoznali njegovu povijesnu i kulturnu vrijednost.
Među njima se posebno ističe prof. Ivo Jelušić, koji je na temelju objavljenih crteža posuda i ulomaka pronađenih tijekom istraživanja započeo izradu njihovih replika. Kao materijal koristio je abonos, poznat i kao crni dub – fosilizirano drvo hrasta lužnjaka koje je stoljećima, pa i tisućljećima, bilo sačuvano u vodi i mulju riječnih korita. Nakon vađenja iz vode, abonos zahtijeva dugotrajan proces sušenja kako bi postao pogodan za obradu te zadržao svoju iznimnu tvrdoću i karakterističnu tamnu boju.
Jedno od najprepoznatljivijih obilježja kostolačke kulture upravo je bogata ornamentika keramike. Posude su ukrašavane bijelom inkrustacijom te motivima izvedenima brazdastim urezivanjem, kraćim zarezivanjem, ubadanjem i žigosanjem. Ornamenti su najčešće bili raspoređeni u vodoravne i okomite zone, stvarajući složene geometrijske kompozicije.
Replike izrađene od abonosa zadržale su izvorne oblike i ornamente pronađenih posuda. Fosilizirano drvo, staro gotovo koliko i sama kultura koju predstavljaju, ovim je eksponatima dalo dodatnu simboličku vrijednost. Na taj način nastala je jedinstvena poveznica između prirodne i kulturne baštine Bosanske Posavine.
Postav je smješten u posebno uređenom prostoru Beledije, gdje su replike predstavljene u staklenim vitrinama uz tekstualna objašnjenja i ilustracije koje posjetiteljima približavaju izgled naselja i način života stanovnika Pivnice.
Uz replike posuda, postav sadrži i informativne panele o nalazištu te vizualne rekonstrukcije života na području Pivnice tijekom eneolitika, čime posjetitelji dobivaju cjelovitiji uvid u svakodnevicu prapovijesnih zajednica koje su naseljavale ovaj prostor prije više od četiri tisuće godina.
Tijekom godina prof. Jelušić izradio je više od šezdeset eksponata koje je izlagao na brojnim izložbama i kulturnim događanjima. Replike su nastale prema nalazima i dokumentaciji s lokaliteta Vis kod Dervente, Pivnice kod Potočana i Donje Mahale kod Orašja – najznačajnijih nalazišta kostolačke kulture na prostoru Bosanske Posavine.
Dugogodišnjim radom na izradi replika prof. Ivo Jelušić stvorio je jedinstvenu zbirku koja na pristupačan način približava arheološku baštinu Bosanske Posavine široj javnosti. Njegovi radovi predstavljaju spoj arheološke dokumentacije, umjetničke interpretacije i tradicionalne obrade abonosa.
Prije samog otvaranja postava nazočnima se prigodnim govorom i dokumentarnim videom obratio Goran Bačić, predstavivši povijest nalazišta i značaj izložbe. Nakon njega okupljenima se obratio načelnik općine Odžak Anes Osmanović, istaknuvši kako je izložba profesora Jelušića tijekom godina gostovala u brojnim gradovima te na poseban način vratila Pivnicu iz zaborava i ponovno skrenula pozornost na njezino arheološko bogatstvo.
Kratko obraćanje održao je i sam autor postava, prof. Ivo Jelušić, koji je govorio o nastanku izložbe i njezinu putu kroz različite sredine. Istaknuo je zadovoljstvo što će replike od sada biti trajno dostupne posjetiteljima Beledije te je posebno pozvao prisutne učenike da se zainteresiraju za istraživanje vlastitoga zavičaja, naglasivši kako područje Podvučjaka i Bosanske Posavine krije još mnogo neistraženih arheoloških nalazišta.
Stalni izložbeni postav zajednički su otvorili načelnik općine Odžak Anes Osmanović i direktor Turističke zajednice Županije Posavske Ivo Filipović, čime je Odžak dobio još jedan vrijedan sadržaj posvećen očuvanju i predstavljanju svoje bogate kulturno-povijesne baštine.
Otvaranjem stalnog postava bogata prapovijesna ostavština Pivnice ponovno je dobila mjesto koje zaslužuje u kulturnom životu odžačkoga kraja. Posjetitelji Beledije od sada imaju priliku upoznati jedno od najvrjednijih arheoloških nalazišta Bosanske Posavine i kroz replike, ilustracije i interpretacijske sadržaje zakoračiti u svijet zajednica koje su na ovome prostoru živjele prije više od četiri tisuće godina.
