U organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Napredak Podružnica Odžak te župa doborskog dekanata i mjesne zajednice Posavska Mahala, 25. svibnja 2019. u Posavskoj Mahali pokraj Odžaka održano je središnje obilježavanje pod nazivom „Dani sjećanja 2019.“ koji su započeli 15. svibnja u Novom Selu-Balegovcu te završili 26. svibnja u Garevcu pokraj Modriče. Bila je to prigoda da se puk toga kraja dvadeset i treći put (1996.-2019.) u molitvi prisjeti stradanja hrvatskog naroda iz vremena Drugoga svjetskoga rata i neposrednog poraća u vremenu komunističke vladavine u tom dijelu Bosanske Posavine.
Obilježavanje je započelo u središtu Posavske Mahale ispred kapele koja je „preživjela“ Drugi svjetski rat i nedavni rat i oko koje je napravljen spomen park s 15 stupova na kojima je popis 3.411 žrtava Drugog svjetskog rata u tom dijelu Bosanske Posavine. Položeni su vijenci te zapaljene svijeće, a biskup banjolučki mons. Franjo Komarica, zajedno s mjesnim župnikom vlč. Pavom Brajinovićem i drugim svećenicima, izmolio je opijelo za sve žrtve rata. Nakon toga svi su u procesiji pošli do obližnjeg Nujića groblja moleći usput 14 postaja Križnog puta.
Svetu misu za sve žrtve Drugog svjetskog i nedavnog rata i poraća predvodio je biskup Komarica uz koncelebraciju osmorice svećenika. Pozdrav svim okupljenima koji su „došli u ovo mjesto, na ovu svetu zemlju, mučeničkom krvlju natopljenu, krvlju poginulih naših očeva i majki, braće i sestara, naših palih branitelja, koji su pobijeni samo zato jer su voljeli i branili svoje, prag svoga doma, svoju obitelj i ponos svoga naroda i ovog našeg lijepog posavskog, odžačko - podvučijačkog kraja“, poželio je župnik Brajinović pozdravljajući ponajprije svog školskog kolegu biskupa Komaricu, svećenike, časne sestre, sve okupljene vjernike i društveno političke predstavnike i „sve drage nam goste, s ove strane Save i sve političke djelatnike, udruge i drage prijatelje s druge strane Save iz zemlje Hrvatske“.
„Braćo i sestre! Mi danas nismo ovdje što nekoga mrzimo, mi smo ovdje što svoje poginule, ubijene i nestale volimo i zato smo došli da se za njih molimo. Upravo misao uskrsnuća nas je ovdje dovela da ispovjedimo svoju vjeru u prekogrobni život moleći za naše heroje koji svoje živote položiše na oltaru naše drage domovine. Same činjenice najbolje govore o ovome danu: 3.411 poginula, ubijena ili nestala naša branitelja čija su imena napisana u spomen parku, koji smo prošle godine njima u čast otvorili i blagoslovili i kao znak ovog naraštaja postavili, želeći posvijestiti stradanja Hrvata ovog odžačko podvučjačkog kraja, ali i ispričati priču o nama, našoj generaciji i našem odnosu prema našim precima, zavičaju, svijetu i životu i na taj način da im spomen očuvamo“, kazao je župnik Brajinović podsjećajući da je više od dvije tisuće udovica ostalo „sa svojom malodobnom i nezaštićenom djecom noseći žig prokazanog, državnog neprijatelja kroz čitavo vrijeme trajanja države Jugoslavije“. „Ovi poginuli naši branitelji su jedini kontingent hrvatske vojske toga vremena, koji nije krenuo na Bleiburg, nego je ostao hrabro na pragu svog obiteljskog doma, braneći svoju djedovinu, svoju obitelj i ovu nam dragu posavsku zemlju i tu na svome pragu položiše svoje mlade živote i svojom junačkom krvlju natopiše ovu dragu nam rodnu grudu“, rekao je župnik Brajinović .
Prigodnu propovijed uputio je biskup Komarica koji je podsjetio da su se „kao Kristovi vjernici okupili i ove godine na zajedničko molitveno i Euharistijsko slavlje, u povodu pretužnih, dramatičnih događanja, koja su se u ovom selu i u okolnim selima odigrali, upravo ovih dana prije 74 godine, na kraju užasnog 2. svjetskog rata“. „Kako je svima vama već dobro poznato, tada su, braneći svoje obitelji, svoje domove, svoju očevinu i djedovinu, braneći dostojanstvo i neupitna, temeljna ljudska prava ovdašnjih starosjedioca Hrvata iz Božjim blagoslovom obilno blagoslovljene Bos. Posavine, dali najviše što su imali, dali svoje živote njih čak 3404 (!) ovdašnja katolika-Hrvata, među kojima i trojica svećenika, njihovih duhovnih pastira“, podsjetio je biskup Komarica. Pozvao je sve okupljene da čine „pravedna, dobra djela“, da se zalažu „za obranu istine i pravde, praštanja, ljubavi i mira“ i za promicanje „Božjeg zakona i Božjih prava te ljudskog dostojanstva i temeljnih, neupitnih ljudskih prava, kao što su pravo na život dostojan čovjeka, pravo na vlastiti identitet, na vlastitu imovinu, na vlastiti dom i domovinu, na svoj jezik, vjeru itd“. Istaknuo je da, u skladu s Kristovim naukom, „moraju biti spremni činiti dobra djela, čak i svojim neprijateljima, praštati onima koji su im zlo učinili ili još čine, blagoslivljati one koji ih proklinju, pa čak i moliti za one koji ih kleveću, ocrnjuju, koji ne govore istinu, nego ju ubijaju i proglašavaju laž za istinu, a nepravdu za pravdu“.
„Prije 70 i više godina u ovoj župi i u cijelom ovom kraju, drevnom zavičaju mnogih od vas ovdje nazočnih, počinjen je od strane ljudi, koji su bili zahvaćeni mržnjom na Boga i na čovjeka, strašan grijeh pred Bogom, a strašan zločin prema međunarodnom pravu. Ovdašnji katolici, vaši očevi, djedovi, braća, rođaci i mještani, bili su žrtve tog grijeha i toga zločina. Svjedoci ste, a i mi s vama, da tu dramatičnu, strašno pogubnu činjenicu desetljećima nisu htjeli uvažavati oni, koji su u ovom kraju, zemlji i državi obnašali - na raznim područjima - odgovorne državne i političke dužnosti. Čak ju se nije smjelo glasno i javno niti spominjati, pa ni u javnim, zajedničkim molitvama, vas, preživjelih mještana, odn. potomaka pobijenih“, rekao je biskup Komarica ističući potrebu da se istinski, objektivno, sveobuhvatno sagledaju i vrednuju sva događanja na koncu i nakon 2. svjetskog rata, te u domovinskom ratu, 90-ih godina.
„I danas ovi vaši prelijepi i plodni krajevi Posavine i Božja stvorenja, osobito plemeniti ljudi koji, po Božjem promislu, imaju i moraju imati ovdje pravo živjeti životom Božje djece, odn. životom dostojnim čovjeka, potrebiti su Božjeg blagoslova, a ne prokletstva, radi ovdašnjih Kajinovih potomaka i njihova užasnog grijeha kojega su počinili na ovom području prije 70 i više godina, a ponovili su ga, nažalost i u ovo naše vrijeme, čemu smo svi mi svjedoci!... Ovaj Dan molitvenog sjećanja na sve mučeničke žrtve ovih vaših selā i župā i ovog vašeg rodnog kraja, na sve koji su nastradali i patili zbog svoje pripadnosti Kristu i njegovoj Crkvi na ovom dijelu vaše prostrane Vrhbosanske nadbiskupije, neka bude prožet vašom istinskom zahvalnošću i ljubavlju prema tom svojevrsnom dragom kamenju, uzidanom u povijesno pamćenje i u povijesno zdanje vaše nadbiskupije i ove naše domovine, ali i u knjigu vječnog života. Njihove žrtve ne smiju biti uzaludne za budućnost vaše nadbiskupije i Kristove Crkve u našoj domovini i u našem hrvatskom narodu, kao što ni Kristova žrtva, koju sada ovdje na oltaru obnavljamo, nije i ne može biti uzaludna, nego spasonosna za nas i za cijeli svijet“, kazao je biskup Komarica.
Jedna djevojčica obučena u posavsku narodnu nošnju donijela je na oltar popis svih žrtava za koje se tijekom Svete mise molilo.
Liturgijsko pjevanje animirao je sastav mladih iz Donje Mahale iz župe Tolisa.
Na Svetoj misi sudjelovali su i politički predstavnici: predsjednik HNS Dragan Čović kao pokrovitelj, dopredsjednik RS-a Josip Jerković, zastupnik u Zastupničkom domu PS BiH Mijo Matanović, predsjednik Vlade Županije Posavske Đuro Topić, ministar pravde u Vladi FBiH Mato Jozić, izaslanik u Vijeću naroda Republike Srpske Davor Čordaš, odžački načelnik Jakov Ivanković, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Marijan Klaić, predsjednik Skupštine Županije Posavske Blaž Župarić i drugi.
„Dani sjećanja 2019.“ započeli su molitvom u Novom Selu-Balegovcu za civilne žrtve poslijeratnih zločina komunističke Jugoslavije i Križnim putem od Smrekovca do Odića brda. Uslijedila je Večer sjećanja u punoj dvorani Centra za kulturu u Odžaku gdje je magistar povijesti Stjepan Marčetić govorio na temu: Vojna povijest: Odžak i Odžačka Posavina 1945. godine. „Dani sjećanja 2019.“ završili su Misnim slavlje pokraj spomen kapele Burića štala u Garevcu kod Modriče za oko 500 Hrvata katolika koji su od 25. do 28. svibnja 1945. bili zatočeni u Burića štali i odatle, bez suda i presude, odvođeni te ubijeni na obalama rijeke Bosne i rijeke Save. Istog dana održan je Međunarodni odbojkaški turnir u Posavskoj Mahali.
Preuzeto s: Katolička tiskovna agencija