Summit u Parizu udijelio je Balkanu status geopolitičkog instrumenta u suzbijanju terorizma i sigurnosnih ugroza koji nagrizaju Europski kontintet takvim intenzitetom da mu prijeti rasulo. Predsjednici država i vlada, ministri vanjskih poslova i ministri gospodarstva Bosne i Hercegovine, Srbije, Albanije, Kosova i Makedonije te Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke, Francuske, Italije i predstavnici Europske unije upozorili su na sastanku u Parizu kako se države Zapadnog Balkana i Europske unije suočavaju sa zajedničkim izazovima koji se odnose na migracije i borbu protiv terorizma.
Piše: Pejo Gašparević
Kako se navodi u Deklaraciji sa pariškog summita sudionici su izrazili zabrinutost zbog terorizma i radikalizacije, osobito među mladima te su istaknuli potrebu veće suradnje između država članica EU i zemalja Zapadnog Balkana posebice u borbi protiv trgovine oružjem, financiranja terorizma, radikalizacije te su se zauzeli za "snažniju kontrolu granica."
Treba primijetiti kako se Deklaracijom pariškog summita zagovara tješnja suradnja Zapadnog Balkana i Europske unije radi sprječavanja širenja terorizma i rasplamsavanja sigurnosnih ugroza. Takvo naglašeno pozivanje na zajedništvo Zapadnog Balkana i Europske unije uslijedilo je nakon što su nedavno Britanci na referendumu odlučili izaći iz Europske unije što je imalo karakter elementarne nepogode za cijeli europski kontinent. Čini se kako u pozivanju na zajedništvo Europske unije sa zemljama Zapadnog Balkana u borbi protiv terorizma i migrantske krize treperi nastojanje moćnika Europske unije da se na Balkanu kompenzira gubitak Velike Britanije. Takav smjer razmišljanja trasiran je obrazloženjem britanskog premijera u ostavci Davida Camerona ne njegovu sastanku sa 27 čelnika zemalja članica Europske unije, a kojem je nazočio i hrvatski premijer u tehničkom mandatu Tihomir Orešković. Prema Oreškovićevim riječima, Cameron je naveo da je pitanje koje je presudilo na referendumu na kojem su se Britanci odlučili za izlazak i EU, bilo "pitanje migracija."
"Oni su htjeli imati kontrolu tako da sami mogu odlučiti koga će pustiti u zemlju i to je možda bio ključni faktor," rekao je Orešković o Cameronovom objašnjenju razloga istupanja Velike Britanije iz EU-a. Ovo Cameronovo objašnjenje govori kako su učinci dosadašnje migrantske krize već poprimili takve razmjere da razarajuće djeluju na Europsku uniju. Takva ocjena učinaka migrantske krize uporište pronalazi i u izjavi bivšega šefa britanske obavještajne službe MI6 Richarda Dearlovea koji je upozorio kako Europi prijeti ustanak ako građanima ne pokaže da može kontrolirati migrantsku krizu.
"Ako Europa ne može djelovati zajednički kako bi značajnu većinu svojih građana uvjerila da može dobiti kontrolu nad migrantskom krizom, onda će se Europska unija naći u nemilosti populističkog ustanka, koji se već pokreće," rekao je Dearlove za BBC.
Novonastale upozoravajuće okolnosti po sigurnost Europe našle su na dnevnom redu i nedavne Ljetne škole Europske pučke stranke (EPP) održane u Splitu na temu "Mediteran-Geopolitika i Europske integracije, izazovi i prigode." Tri dana se raspravljalo o budućnosti Europe, odnosima Europske unije i Rusije, migrantskoj krizi, Islamskoj državi.....
Europska pučka stranka (EPP) je najmoćnija grupacija u Europskom Parlamentu a predsjednik kluba zastupnika EPP-a u Europskom Parlamentu Manfred Weber je u obraćanju na splitskom skupu, između ostalog, upozorio kako su "vojni ratovi mogući u Europi i danas ako ne budemo oprezni."
Čini se kako taj oprez odjekuje u stajalištima koja su se mogla čuti na splitskom skupu Europskih pučana a u kojima se predlagalo brže uključivanje zemalja Zapadnog Balkana u euroatlanske integracije jer, kako je rečeno, "različiti akteri, od Bliskog istoka do Rusije, pokušavaju ostvariti veći utjecaj i eventualno demotivirati zemlje Zapadnog Balkana na putu prema Europskoj uniji."
Ova kratka inventura aktualnih sigurnosnih prijetnji Europi želi reći u kakvim je trenutačnim okolnostima održan nedavni summit u Parizu na kojem je upadljivo traženo zajedništvo Europske unije i zemalja Zapadnog Balkana.
Europskoj uniji i zemljama Zapadnog Balkana Europa je zajednička domovina u kontinentalnom smislu. Razvoj globalnih gibanja signalizira kako se Europska unija i Zapadni Balkan međusobno trebaju možda više no ikada u modernoj povijesti. Za geoplitičku afirmaciju Europe nužno je da ona ispuni jedan preduvjet, to jest da se oslobodi vlastitog liberalnog romantizma. Europski liberalizam iznjedren u Francuskoj revoluciji u 18. stoljeću pretvorio se u rak-ranu Europe u 21. stoljeću.
Pejo Gašparević
5. srpnja 2016.