Naš suradnik Pejo Gašparević je u intervju portalu Vijesti.ba iznio svoje ocjene i promišljanja o aktualnoj situaciji u BiH. Intervju prenosimo u izvornoj formi portala Vijesti.ba na bosanskom jeziku.
SARAJEVO - Čini se da u ovom trenutku nije bilo drugog rješenja nego da se pokuša naći kakva - takva većina u FBiH. U kolaiciju su instalirane SBiH, BPS i A-SDA. To je na neki način prirodinija koalicija nego što je to bilo sa DF-om, koja je sebe željela prikazati kao lijevom. Međutim, mislim da DF nema nikakvu prepoznatljivu orijentaciju za vođenje državnih poslova. Stoga, gajim dozirani optimizam da bi sadašnja većina u FBiH mogla biti harmoničnija jer se radi o ideološki sličnim strankama, partijama desnog centra, poručio je, između ostalog, u razgovoru za Bijesti.ba politički analitičar Pejo Gašparević.
VIJESTI.BA: Federacija je dobila novu parlamentarnu većinu. Je li u ovom trenutku koalicija HDZ BiH, SDA, SBiH, BPS i A-SDA najbolje moguće rješenje?
GAŠPAREVIĆ: Čini se da u ovom trenutku nije bilo drugog rješenja nego da se pokuša naći kakva - takva većina u FBiH. U kolaiciju su instalirane SBiH, BPS i A-SDA. To je na neki način prirodinija koalicija nego što je to bilo sa DF-om, koja je sebe željela prikazati kao lijevom. Međutim, mislim da DF nema nikakvu prepoznatljivu orijentaciju za vođenje državnih poslova. To je stranka koja je pokazala totalnu nesnalažljivost u vođenju državnih stvari. Već na prvoj stepenici, kada se DF-u nisu svidjele neke stvari oko upravnih odbora javnih kompanija, oni su željeli izaći iz vlasti. Tako se državni poslovi ne vode. Država je prekomplikovana igračka da bi se ispunjavale želje samo pojedinaca, a kada se to ne ispuni, taj neko podnosi ostavku. Na taj način neko od sebe pravi neozbiljnog političkog partnera, što se dogodilo sa DF-om.
Stoga, gajim dozirani optimizam da bi sadašnja većina u FBiH mogla biti harmoničnija jer se radi o ideološki sličnim strankama, partijama desnog centra. No, to može postojati jedan rizik. U novu koaliciju sa SDA-om i HDZ-om BiH ušle su stranke čiji zvaničnici pretežno imaju političko porijeklo u SAD-u. U narednom periodu vidjećemo da li to znači njihovo totalno utapanje u SDA ili će one u novostvorenoj koaliciji uspjeti sačuvati svoj stranački identitet i kapacitet. Prema mom mišljenju, tu će se vidjeti spretnost nove koalicije.
VIJESTI.BA: Pomenuli ste DF. Kako gledate na trenutnu poziciju ove stranke? Ministri iz DF-a još nisu razriješeni, tu je i DF-ov potpredsjednik FBiH Milan Dunović. Kako to na kraju sve izvesti?
GAŠPAREVIĆ: Oni bi htjeli biti opozicija kada treba lijepo pričati i kritikovati nekoga. To je politički legitimno. No, kada uđeš u vlast, ne možeš biti malo vlast, malo opozicija, a DF se upravo tako ponaša. To nije ozbiljno. Ako se uđe u vlast, mora se biti spreman na podnošenje tereta nepopularnih odluka.
DF je ovakvim ponašanjem pokazao da u ovoj političoj partiji vlada totalno odsustvo senzibiliteta za potrebom diskretnog dogovaranja. Situacija u FBiH i cijeloj BiH jako je složena, pa ne treba sve iznositi u javnost. Međutim, DF od svega što mu se ne sviđa pravi predstavu za javnost i medije. Ne želim reći da su drugi idealni, oni imaju drugačiju vrstu nedostataka, ali DF je, prema mom mišljenju, precjenjena politička stranka. Sada su pokazali svoje pravo lice, odnosno činjenicu da su potpuno nespremni ušli u priču o formiranju i sudjelovanju u vlasti.
VIJESTI.BA: Kakav potez očekujete od potpredsjednika FBiH Milana Dunovića kada je u pitanju imenovanje novih ministara?
GAŠPAREVIĆ: Prema mojoj procjeni, on će slijediti uputstva vođstva stranke. Realno, Dunović hijerarhijski nije važna figura unutar DF-a. On je tu jedna vrsta kompromisa, jer dolazi iz srpskog naroda i jedna vrsta pokrića po nacionalnom ključu.
Dakle, njegovo individualno ponašanje neće biti presudno, niti će moći politički solirati. Kroz njega će ipak progovoriti političko vođstvo DF-a, a ono, čini se, polako postaje svjesno da je propustilo veliku šansu. Moguće je da se kod njih pojave i političke frustracije.
VIJESTI.BA: Na koji način bi se mogla ispoljiti te političke frustracije?
GAŠPAREVIĆ: Mogle bi se ispoljiti na način da, u nedostatku političkog racionaliteta i političke kapacitiranosti, provode politiku eksponiranu u medijima, bez da se vodi dovoljno računa o tome da li je ona u interesu države i društva. Dakle, da ne traže rješenja koja možda nisu popularna, već da se fokusiraju na to da su eksponirani u medijima, da čaršija o njima lijepo priča, a to svakako nije ozbiljna politika.
VIJESTI.BA: Može li se desiti nastavak opstrukcija, odnosno da nova parlamentarna većina ne može biti realizovana u Vladi FBiH?
GAŠPAREVIĆ: U politici ništa nije nemoguće, tako da teoretski ne bih isključio ni tu opciju. Međutim, čini mi se da postoji obostrani interes da novoformirana koalicija uspije. Ponavljam, radi se o strankama koje imaju političko porijeklo u SDA-u (SBiH i BPS). Ovo je prilika da se one ponovo politički etabliraju i pokažu svoju važnost. Pretpostavljam da su spremne na kompromis kako bi se održale kao politički akteri.
S druge strane, SDA-u treba priča da posjeduje koalicijske kapacitete i mimo DF-a, odnosno da može pronaći nove partnere u vlasti. Nije se lako politički nositi sa DF-om, koji je, mora se priznati, namakao simpatije kroz medije, ali one pokazuju odsustvo sposobnosti rješavanja državnih problema.
VIJESTI.BA: Vjerujete li u provođenje reformske agende? Vlada FBiH ju je usvojila. Može li se postići širi konsenzus barem kada su u pitanju reforme?
GAŠPAREVIĆ: Gajim dozirani optimizam. Reformska agenda je u početku u javnosti malo podcjenjena. No, ona nije domaći proizvod, već očito međunarodni projekat. Ako se malo bolje pogleda nedavno usvojeni Zakon o radu u FBiH, vidi se da kroz njega provejava nova privredna i ekonomska filozofija u BiH, da se kroz njega privatni sektor izvuče iz autsajderske pozicije, te da bude makar ravnopravan državnom. Ta filozofija pravi otklon od komunističkog mentaliteta, a u kome smo se svi navikli da budemo na državnim jaslama. Zakon o radu je simptom da se pokušava nametnuti jedna zapadnjačka privredna filozofija da je neophodno jačati privatni sektor. Bez njega nema jake privredne supstance i jakog punjenja budžeta. I ulazak u EU počiva na jačanju privatnog sektora. U agendi i Zakonu vidim simptome ozbiljnog pokušaja da se socijalna uravnoteženost postigne na zapadnjačkiji način. Imamo jako privatno poslovanje, ljudi ako ostanu bez posla kod jednog privatnika, naći će ga brzo kod drugog i ne moraju uvijek tražiti pomoć države.
VIJESTI.BA: Pomenuli ste Zakon o radu. Većina ekonomskih stručnjaka slaže se da nije idealan, ali da je bolji od prethodnog. Opozicija i sindikati su protiv. Je li bilo politizacije?
GAŠPAREVIĆ: Legitimno je biti i protiv nekog zakona. No treba analizirati zašto su opozicija i sindikati u ovom slučaju bili protiv. Upravo iz tog razloga što ovaj Zakon dira tu komunističku naviku uz koju su stranke ljevice još snažno emotivno vezane. Moramo dopustiti rasplamsavanje privatnih inicijativa, ako hoćemo u EU i NATO. Upravo je to zapadnjački sistem vrijednosti. Komunizam je i propao zato što nije mogao uspjeti. Te stranke ragiraju zato što vide da se postepeno okončava jedna sfera komunističkog razvoja privrede. Moje informacije govore da je ovo samo početak nečega ozbiljnijeg, te da se iskušava reakcija javnosti i mediji, te političke strukture. Čeka nas mnogo ozbiljniji trend, gdje će se voditi računa da će ljudi, koji su ovako ili onako u komunističkom sistemu imali oraha u džepu, udbaških ili nekih drugih, sve teže biti instalirani u vlast, u medije... Pokazalo se da su se bivše komunističke države, koje su brže napravile otklon od komunizma, brže razvijale. To se u BiH nije dogodilo i ta nas priča tek čeka.
VIJESTI.BA: U javnosti se konstantno ističe kako će reforme biti bolne, a rezovi veliki. Koliko će to uticati na život građana?
GAŠPAREVIĆ: Veliki dio javnosti nespreman je da prihvati novu tendenciju koja je komplementarna EU. Tu se mogu očekivati otpori, no bitno je iz kojeg miljea to dolazi. Moja procjena je da će otpori dolaziti i miljea koji, iz ko zna kojeg razloga, gaji žal za nekadašnjom komunističkom ekonomijom. Međutim, od toga nema ništa. Od BiH se pravi država koja bi trebala biti sposobna članica EU, koja je sve samo ne komunistička. Međunarodna zajednica svjesna je svih činjenica. Moglo bi se pretpostaviti i da bi BiH mogla brže od očekivanog ući u EU upravo da se prebrode ti zaostali mentaliteti.
Ispred portala Vijesti.ba razgovarala: Nevena Šarenac