Naš suradnik Pejo Gašparević je za dva ugledna međunarodna medija Deutsche Welle i Radio Slobodna Europa iznio svoja stjališta o zajedničkoj njemačko-britanskoj diplomstkoj inicijativi koja se odnosi na BiH. Također je iznio i svoje ocjene trenutačnog pokušaja formiranja vlasti u BiH nakon nedavnih izbora.
Deutsche Welle
Politički analitičar Pejo Gašparević razumije zašto EU u prvi plan ističe ekonomske reforme, ali smatra da su i političke „jednako važne“. „Ideja da se provedu reforme na svim nivoima države je možda i najznačajnija u cijeloj ovoj priči, jer se time otvara mogućnost da i Hrvati u BiH steknu institucionalnu ravnopravnost nakon čega ih se više ne bi moglo preglasavati niti bi se moglo ubuduće dogoditi da im drugi izaberu člana Predsjedništva BiH kao što je to bio dva puta slučaj sa gospodinom Željkom Komšićem. Ravnopravnost Hrvata u BiH doprinijela bi stabiliziranju prilika u BiH“, kaže Gašparević za Deutsche Welle.
Gašparević je svjestan činjenice da njemačko-britanska inicijativa ima i svoju geopolitičku dimenziju. „Njemačko-britanska inicijativa dolazi u vrijeme zaoštravanja krize u Ukrajini. Sa rasplamsavanjem ukrajinske krize jačaju i ambicije Rusije da pojača svoj utjecaj na Balkanu, odnosono u Srbiji i BiH preko RS-a, a to onda znači odvraćanje Srbije i RS-a od ulaska u EU i NATO. Takav razvoj događaja, po svoj prilici, neprihvatljiv je za Zapadne sile pa se čini da Evropska unija kroz njemačko-britansku inicijativu pokušava geopolitički odgovoriti na Balkanu Ruskim pretenzijama prema tom dijelu Evrope“, naglašava Gašparević.
Radio Slobodna Europa
Iako je prošlo nešto više od mjesec dana od održanih izbora, već se nazire ko će činiti buduću vlast u dva bosanskohercegovačka entiteta. I ne samo to, poznata je i platforma na osnovu koje će raditi. Ustav i izborni zakon, evroatlanske integracije, vladavina prava, ekonomsko-socijalna reforma, infrastrukturni projekti, osiguranje ravnopravnosti naroda i građana, samo su neka od načela kojih će se stranke, primjerice, u Federaciji BiH pridržavati u narednom četverogodišnjem mandatu. Neki bi rekli kako su se političke partije neuobičajeno brzo dogovorile oko budućih koraka, s obzirom na dosadašnju praksu da su pregovori trajali i do dvije godine. Zbog toga se nameće pitanje- da li se ovdašnjim građanima i zemlji smiješi bolja budoćnost. Odgovor daje novinar Pejo Gašparević:
„Trenutni razvoj događaja govori da se ima razloga biti dozirani optimista, odnosno moglo bi se reći da su to dobri znakovi, ali prerano je za bilo kakve ozbiljnije zaključke, s obzirom da se radi o pregovorima stranaka na razini dva entiteta. Tu su, nekako, politički dogovori lakše postizljivi. Vidjećemo na državnoj razini kada se bude formiralo Vijeće ministara hoće li se ta vrsta političkog raspoloženja, koja trenutačno vlada u entitetima, prenijeti na državnu razinu. Meni se čini da bi tu moglo biti, možda, u jednoj većoj mjeri zatezanja“, ističe Gašparević
“Po mojim saznanjima, službeni London će vršiti, da tako kažem obrađivanje, srbijanskih političkih elita da se ne narušava stabilnost na Balkanu. Pogotovo će se ti zahtjevi zaoštriti nakon izlaska Vojislava Šešelja iz Haškog pritvora, koji je ponovo obnovio svoju ratničku priču o velikoj Srbiji, tako da je po meni ovo jedna više globalna i međunarodna priča o Bosni i Hercegovini, nego što se tiče domaćih političkih elita”, zaključuje novinar Pejo Gašparević.
Izvori Deutsche Welle i Radio Slobodna Europa{jathumbnail off}