29
Wed, Jan

Pejo Gašparević
Typography

pejo gasparevic gipHoće li nova vlast lijevoga centra u Republici Hrvatskoj donijeti dašak osvježenja i u zagušljive političke prilike u BiH? Takvom pitanju otvorila su se vrata nakon što je na minulim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj Kukuriku koalicijia pod vodstvom SDP-a  uvjerljivo pobjedila  i potisnula HDZ u oporbu.

Piše: Pejo Gašparević

U prvom javnom istupu nakon objavljivanja neslužbenih rezultata izbora  Zoran Milanović, budući hrvatski premijer je rekao kako će Hrvatska voditi politiku prijateljskih odnosa sa susjednim zemljama te pomagati njihovom bržem uključivanju u Europsku uniju.
Posve je jasno da je  takvim dobrosusjedskim Milanovićevom obzorom obuhvaćena i Bosna i Hercegovina.  Samim time što je Milanović u prvom poslijeizbornom govoru, ničim izazvan, spomenuo „susjedne zemlje“, daje naslutiti da će u njegovoj  premijerskoj, neki bi rekli kancelarskoj,  politici  odnos i prema Bosni i Hercegovini zauzimati  visoko mjesto  na ljestvici prioriteta.

Takva procjena stvara potrebu podsjećanja na Mila novićevo stajalište glede političke krize u BiH nakon prošlogodišnjih izbora i formiranja vlasti u Federaciji bez onih stranaka (dva HDZ-a) koje su dobile većinsku glasačku potporu Hrvata.
„Što god ja mislio o HDZ-u BiH i HDZ-u 1990. činjenica je da su te dvije stranke dobile skoro 90 posto glasova Hrvata u Federaciji BiH.

To je politička činjenica“, kazao je Milanović u ožujku ove godine izražavajući neslaganje s načinom na koji je SDP BiH forimirao federalnu vlast.  Pri tomu je Milanović za postupak SDP BiH i SDA  kazao kako „odluka koju su donijeli u Federaciji nije najmudrija i najsretnija“, dodavši kako bi on, da je na njihovom mjestu, razmotrio odluku o formiranju vlasti bez dva HDZ-a kojim su Hrvati dali većinsku glasačku potporu.


Ovakvo Milanovićevo tumačenje formiranja vlasti u Federaciji  BiH,  budućeg premijera Hrvatske kvalificira kao političara koji ne ostaje nijem na posve očito gaženje glasačke volje Hrvata. Milanovićevo protivljenje formiranju vlasti u BiH bez onih stranaka koje su dobile glasačko povjerenje Hrvata, svrstava nadolazećeg hrvatskog premijera u onu sortu političara nesklonih konformizmu i prešućivanju problema pa makar autori problema bili i njegova ideološka rodbina – SDP BiH.


Nije Milanović ostao usamljen na hrvatskoj ljevici  u javnom očitovanju protiv obespravljivanja Hrvata u BiH.  Nedavno mu se pridružila dopredsjednica Hrvatske narodne stranke (HNS) Vesna Pusić. Ona je, samo nekoliko dana uoči nedavnih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj pozvala na razmatranje ideje o  uspostavi trećeg entita u BiH.  Pri tomu je Pusić rekla: „Kako bi se što prije normalizirali odnosi u BiH, potrebno je razmotriti zalaganje za treći hrvatski entitet ako će to doprinijeti stabilizaciji BiH“. 

Ovo njezino afirmativno spominjanje trećeg entiteta  dobija na težini uzme li se u obzir da je Vesna Pusić dužnosnik HNS-a i Kukuriku koalcije koja  nije imala listu u 11. izbornoj jedinici a u sklopu koje su i hrvatski državljani u BiH. Drukčije rečeno poticanje zamisli o „trećem hrvatskom entitetu“ u BiH ne može se shvatiti kao nastojanje Vesne Pusić za  pridobijanjem naklonosti glasača. Dakle, njeno poticanje razmatranja zamisli o uspostavi trećeg entita nije motivirano željom za mobiliziranjem glasačkog raspoloženja u korist svoje stranke ili koalicije.

Naprotiv,  obzanjivanjem stajališta o potrebi uzimanja u obzir i mogućnosti eventualnog stvaranja trećege entiteta u BiH, Vesna Pusić, vjerojatno buduća ministrica vanjskih poslova Hrvatske, čini se, već trenira  diplomatsku inicijativu.  Treba primjetiti da se iz miljea međunarodnih dužnosnika angažiranih u BiH,  ali niti iz usta moćnika u Buxellesu nisu čule kritike na istup Vesne Pusić  kojim se  promiče mogućnost uspostave trećeg entiteta u BiH. 

Ta šutnja međunarodnih glavešina u ovom slučaju navodi na pomisao da se radi – o šutnji koja govori. Preambiciozno bi bilo trenutačno tvrditi kako međunarodna zajednica podupire uspostavu trećeg entitata u BiH, ali jednako tako je uočljivo da u ovom slučaju nije napadnuta takva ideja.  To je signal kakve takve promjene držanja međunarodnih nadziratelja prilika u BiH. Čini se kako šutljivi gard međunarodnih struktura na istup Vesne Pusić o treće m  entitetu pruža informaciju  da je međunarodna zajednica zahvaćena spoznajom o nužnosti  institucionalne zaštite Hrvata u BiH.

Preočigledni su sve učestaliji  nasrtaji na poziciju Hrvata u BiH.  Onaj tkomu smetaju takva upozorenja,  u sukobu je sa činjenicama. Jahači iluzija zaslužuju  da budu nadmudreni.