29
Wed, Jan

Pejo Gašparević
Typography

pejo gasparevic gip„Staljinovi učenici“, naziv je prve od deset epizoda dokumentarnog filma „Jugoslavenske tajne službe“ autora Miljenka Manjkasa a  koju je počela emitirati Hrvatska televizija.

Piše: Pejo Gašparević


Već na temelju prve epizode može se izreći ocjena kako se radi o ambicioznom projektu  koji nastoji gledatelje snabdjeti  s mnoštvom činjenica  nepoznatih, preciznije rečeno nedovoljno poznatih,  široj javnosti.  U središtu preokupacije prve epizode je angažman Josipa Broza Tita  na ustrojavanju obavještajne strukture bivše Jugoslavije po modelu sovjetske tajne policije NKVD-a.  Pri tomu  Tito, koristeći 70 lažnih imena,  izravno sudjeluje u spletkarenjima i cinkarenjima političkih protivnika koje se potom najčešće, po njegovim naputcima,  misteriozno likvidira.  Upravo čitam sadržajno slojevitu  knjigu „Bog – mala povijest Najvećega“,   u kojoj ugledni njemački autor  Manfred Lutz   upozorava  na kobne poljedice sovjetskog ideološkog  eksperimenta.  Lutz za bivši Sovjetski  Savez kaže da je „zemlja praktičnog ateističkog pokusa s katastrofalnim posljedicama po čovječanstvo“.  To znači da je i Tito preslikavanjem sovjetskog sustava u bivšoj  Jugoslaviji, također pridonosio p
roizvodnji „katastrofalnih posljedica po čovječanstvo“.


„I gle, kada su isključeni aparati na mrtvu tijelu 'realno postojećeg socijalizma' smjesta se, sama od sebe raspala marksistička ideologija koja je umjetno održavana na životu, poput mumije što nakon dugih stoljeća dođe u doticaj sa zrakom“, ističe Lutz.  Ovoj slikovitoj Lutzovoj dijagnozi ne može se oduzeti intelektualna briljantnost.
Tito je, kako se to svjedoči u „Staljinovim učenicima“ - prvoj epizodi  dokumentarno-filmskog serijala „Jugoslavenske tajne službe“,  marksistički svjetonazor stjecao  u Kominterni a  cinkaroško-spletkarski zanat u NKVD-u i sa tim „vještinama“ je pravio vlast u bivšoj Jugoslaviji.  On na jednom od sastanaka sa svojim najbližim „drugovima“ izvješćuje kako je od NKVD-a dobio instrukcije da se „kad preuzmemo vlast smjesta  obračunamo s neprijateljima, i treba što više da ih pobijemo“.  A  za Tita su „neprijatelji“ svi oni koji nisu članovi komunističke partije ili njeni simpatizeri.  Tito je, prema dokumentiranom materijalu ponuđenom u prvoj epizodi ovog televizijskog serijala, doista i proveo u djelo svoju zamisao po kojoj treba „što više da ih pobijemo“.  Naime, predsjednik Komisije Vlade Republike Slovenije za pitanja prikrivenih grobišta i povjesničar Jože Dežman je ustvrdio kako  su Titove tajne službe „u Sloveniji ubile dva puta više ljudi nego okupator“.


Iako je Titovo komunističko-jugoslavensko zastarjelo ideološko-političko vozilo crklo prije dvadesetak godina, ostali su što javno, što diskretno, egzistirati obavještajni i ideološki  pipci raspršeni u raznim strankama,  medijima i institucijama na području bivše Jugoslavije.  Prva epizoda serijala „Jugoslavenske tajne službe“ govori da bi učinci prikazivanja dokumentarnog  televizijskog uratka mogli uroditi potkresavanjem tih pipaka.  Ima se razloga očekivati kako će se  manipulativnim  navikama  „pipaka“  suziti  manevarski prostor.   Simpatizere Titova komunističkog režima,  obdarene nesposobnošću shvaćanja da je taj ideološko-politički konstrukt doživio povijesni bankrot,  čeka sudbina svođenja na sektu koja će sama proizvoditi vlastitu  marginalizaciju.  Uvidom u angažmane sljedbenika  te novokomponirane sekte regrutirane na području bivše Jugoslavije i njihova stajališta koja plasiraju javnosti,  uočava se kako se radi pretežito o osobama koje su ostale  u zagrljaju isključivo Marksa mimo tokova suvremene političke misli i literature koja nudi  drukčije poglede na društvena uređenja.   Oni u intelektualnom i političkom smislu nemaju što novoga ponuditi jer se koriste zastarjelim alatom.  Ovakvom dijagnozom ne želi se osporiti ničije demokratsko pravo biti sljedbenikom  Marksovih ideja, ali  se ima potreba evidentirati arhaičnost takve političko-ideološke škole.


Odnose između država nastalih raspadom bivše Jugoslavije i naroda situiranih u njima treba razvijati, ne na komunističko-ideološkoj matrici  „bratstva i jedinstva“ koja je prikrivala probleme, nego na temelju međusobnog uvažavanja. Neka ratovi i nazadne ideologije, koje truju ljudska srca,  ustupe mjesto plemenitosti.

Za Posavina.org piše Pejo Gašparević
3. 4. 2012

Jugoslavenske tajne službe - Staljinovi učenici 1. epizoda 1/4

Jugoslavenske tajne službe - Staljinovi učenici 1. epizoda 2/4

Jugoslavenske tajne službe - Staljinovi učenici 1. epizoda 3/4

Jugoslavenske tajne službe - Staljinovi učenici 1. epizoda 4/4