Rivalstvo između Europe i Sjedinjenih Američkih Država u vezi Bosne i Hercegovine vješto koriste Turska i Rusija za pojačavanje svoje uloge. Materijala za takvu ocjenu ponudili su najnoviji istupi moćnika i istaknutih pojedinaca.
Piše: Pejo Gašparević
Njemačka je kancalerka Angela Merkel u Berlinu s Hrvatskim premijerom Zoranom Milanovićem razgovarala i o situaciji u jugoistočnom dijelu Europe te je posebice upozorila na teško stanje u Bosni i Hercegovini. „Hrvatska se trudi izgraditi dobre odnose prema svim svojim susjedima. Mi želimo stabilan razvoj situacije u Bosni i Hercegovini što se međutim pokazuje kao vrlo teško“, rekla je kancelarka Merkel.
Merkelova je trenutačno najdominantnija politička figura u Europi te se stoga njezino upozorenje kako se, unatoč želji, uspostava stabilne situacije u BiH „pokazuje kao vrlo teška“ misija, ima smatrati i kao priznavanje europske nemoći. To znači kako Europa ne posjeduje diplomatsko-političke potencijale kojima bi bila kadra raspetljati političke zamršenosti u vlastitom europskom dvorištu u kojem se nalazi i BiH. Takvu europsku političko-diplomatsku invalidnost na poseban način je ilustriralo nedavno medijsko očitovavnje biskupa banjalučkog mons. Franje Komarice o svojem sudjelovanju na jednom skupu u Strasborugu u srpnju ove godine. On tvrdi kako su mu je na tom skupu rečeno: „Biskupe, mi znamo da je ovo nakaradno, zato trebamo Dayton staviti ad acta i trebamo europsku konferenciju održati u BiH. Trebamo urediti BiH po europskim normama“.
Biskup Komarica im je, kako podsjeća, uzvratio: „uredite za ime Božje!“ A onda su odgovorili:“Ne daju Amerikanci“. I Amerikanci su, dometnuo je biskup, ljudi i treba im ukazati da ovo što se ovdje događa nije dobro. Riječi sudionika skupa u Strasbourgu, na koje se poziva biskup Komatrica, kako „ne daju Amerikanci“ da se održi europska konferencija u BiH kojom bi se Daytonski sporazum poslao u ropotarnicu povijesti, zapravo, daju odgovor zbog čega je Europa nemoćna u želji da stabilizira stanje u BiH. Zapravo, Amerikanci su ti koji koče promjene u BiH i kojima odgovara dvoentitetska pat pozicija nametnuta Daytonskim sporazumom, a koja je Hrvate-katolike u BiH bacila u poziciju zarobljeništva. Daytonsko udjeljivanje 49 posto teritorija Bosne i Hercegovine Republici Srpskoj može se shvatiti i kao „honorar“ Amerikance pravoslavnom svijetu predvođenog Rusijom a s kojom su Amerikanci deseteljećima bili na „hladnoratovskoj“ nozi. Daytonskim ucrtavanjem 51 posto teritorija
Bosne i Hercegovine Federaciji BiH, u kojoj su Bošnjaci trostruko brojniji od Hrvata, čini se, „honoriran“ je i islamski svijet.
Nesuglasja između Euroljana koji žele eliminirati Daytonski sporazum, i Amerikanaca koji sputavaju takve ambicije za pravičnijim ustrojem Bosne i Hercegovine, čini se, se idu na ruku Turskim i Ruskim tendencijama. To potvrđuje i opetovana potvrda turskog premijera Redžepa Tajipa Erdogana da je bivši bošnjački vođa Alija Izetbegović ostavio Bosnu i Hercegovinu u amanet (zavjet) Turskoj.
„U jednom trenutku je rekao ovako - Bosna je vama u amanet. Ne napuštajte ove prostore“, ustvrdio je turski premijer Erdogan prepričavajući svoj posljednji razgovor sa Izetbegovićem u bolesničkoj sobi sarajevske bolnice.
Ovo Erdoganovo svjedočenje pruža informaciju kako je Izetbegović (senior) geopolitčki Bosnu i Hercegovinu gurao u naručje Turske, a riječima upućenim turskom premijeru „ne napuštajte ove prostore“ deklarirao se za reafirmaciju Osmanlijskog imperija. Dakle, Izetbegović je usmjeravao Bosnu i Hercegovinu ka Istoku a ne ka Zapadu, što se očituje i njegovoj svojedobnoj izjavi – na upit novinara koja mu je knjiga najdraža, on je odgovorio da je to „Propast Zapada“, autora Oswalda Spenglera. Ta je knjiga protkana autorovom tezom o odumiranju zapadne civilizacije, što je očito Izetbegovića (seniora) oduševilo.
Različita gledanja Europljana i Amerikanaca na situaciju u BiH , čini se, namirisalo je i vodstvo Republike Srpske koje se sve otvorenije okreće u smjeru Rusije, a ne Europe. Primjerice za najnovijeg susreta predsjednika RS-a Milorada Dodika i veleposlanika Ruske Federacije u BiH Aleksandra Bocan-Harčenka razgovaralo se o skorašnjoj Dodikovoj posjeti Moskvi. Kako je prioćeno, tijekom sastanka bilo je riječi „i o nastavku i unaprijeđenju suradnje Republike Srpske i Rusije“.
Dok se Europljani i Amerikanci međusobno koškaju što učiniti sa Bosnom i Hercegovinom, Turska i Rusija svaka na svoj način to već rade – zaposjedaju je.
Pejo Gašparević
19. 9. 2012.