Zatražen žuran povratak Hrvata u Bosansku Posavinu i Srednju Bosnu

Piše: Pejo Gašparević

Sudionici okruglig stola u Banjoj Luci, posvećenog povratku Hrvata BiH,  prihvatili su zaključke kojima se traži neodgodiv primjena aneksa 7 Daytonskog sporazuma, a koji se odnosi na povratak izbjeglih i raseljenih,  te su posebice naglasi zahtjev za žurnim povratkom Hrvata u Bosnaku Posavinu i Srednju Bosnu.
"Odbacujeme primjedbe da se Hrvati ne žele vratiti u Bosansku Posavinu i Srednju Bosnu i smatramo takve teze opasnima i netočnima", zaključili su sudionici okruglogo stola što ga je Banjoj Luci pod nazivom "Održivi povratak bosanskih Hrvata - stanje i perspektive", ortganizirala udruga bosnaskih Hrvata "Prsten". 

U zaključcima je izražena "najoštrija osuda" pojave krađe šuma i imovine u Republici Srpskoj, a čiji su vlasnici Hrvati te je od policiije i sudstva tog entiteta zatraženo da ubuduće spriječi takve pojave.  Također je zaključeno kako je nužno ambicioznije oblikovati projekte kojim bi se financirali fonrdovima Euiropske unije a koji bi poticali  povratak Hrvata u BiH, te da je u taj povratak nužno uključivanje institucija civilnog društva.  U zaključcima se pozivaju sve stranke  u BiH s hrvatskim predznakom na "jedinstveno djelovanje"  na predstojećim lokjalnim izborima (na jesen)  posebice u onim područjima gdje su Hrvati manjina jer se na taj način ne bi rasipali g lasovi omogućio bi se izbor više hrvatskih dužnosnika u općinska tijela no što je to do sada bio slučaj.

Sudionici okruglog stola su u zaključcima zatražili pomoć Republike Hrvatske u financiranju malog i srednjeg poduzetništva za povratnike Hrvate u BiH.
Predstojnica Državnog ureda za odnopse s Hrvatima izvan RH Darija Krstičević u svojoj je diskusiji najavila kako će Vlada Hrvatske odustati od ranije prakse financiranja većeg broja manjih projekata pomoći Hrvatima u BiH, te će ubuduće financirati manji broj ali većih projekata koji će pridonositi održivom povratku Hrvata U BiH.  Krstičević je također najavila i formiranje Savjetodavnog tijela Vlade RH za odnse sa Hrvatima izvan Hrvatske diljem svijeta  u kojem će, kako je rekla biti 70-ak članova, a od njih će 9 biti  predstavnici Hrvata iz BiH.

Izaslanica predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, Renata Vlahutin je istaknula kako će Banjalučko i područje Bosnake Posavine u idućih nekoliko godina postati  gospodarski najperspektivnije u BiH nakon što Hrvatska uđe u EU.  "Ulazak Hrvastke u EU je ogromna šansa i za  BiH, posebice ovaj dio (banjalučki i Bosanska Posavina)", istaknula je Vlahutin.

Poptredsjednik Odbora Sabora RH za odnose s Hrvatima izvan Hrvatske Ivo Jelušić je naglasio kako su u nedavnom ratu Hrvati u BiH imali najveći  demografski gubitak –brojčano su prepolovljeni, a najlošiji im je  povratak u poređenju s Bošnjacima i Srbima. "U Hrvatskoj treba postići nacionalni konzensus svih političkih stranaka u zauzimanju za interese Hrvata u BiH", rekao je Jelušić.
Banjalučki biskup Franjo Komarica, koji je bio i domaćin okruglog stola, upozorio je kako je od ukupnih međunarodnih donacija za povratak u BiH, Hrvatima pripalo samo tri posto.

“Jedan domicilni i službeno konstitutivni narod  ove zemlje nestaje a to  je dramatično za regiju”, naglasio je biskup Komarica.  Dodao je kako trenutačno  u Republici Srpskoj  živi samo pet posto prijeratnih Hrvata tog područja.  Ministar za izbjeglice i raseljene osobe RS-a Davor Čordaš je istaknuo kako na prostoru Republike Srpske sada nedostaje 145.000 prijeratnih Hrvata, a na području Federacije BiH nedostaje čak 230.000 Hrvata.

Ministar za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara BiH Damir Ljubić je kazao kako je  na području sadašnje Federacije BiH živjelo 80 posto, a na području sadašnje Republike Srpske 20 posto prijeranih Hrvata u BiH.Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko, koji je također sudjelovao u višesatnom orkjuglom stolu,  naglasio je kako se vlasti u BiH posebice trebaju usredotočiti na povratak Hrvata u Bosnasku Posavinu i Srednju Bosnu.

Vršitelj dužnosti predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca (HUP)  Ivan Miloloža u svojem je istupu kritizirao nezainteresiranost Hrvatske za investiranje u BiH.
"Hrvatsk 16 puta više investira u Srbiju nego u BiH, iako jedino sa BiH ostvarujue suficit", istaknuo je Miloloža. Po njegovim riječima čak 13 posto  nacionalnog bruto dohotka u Hrvatskoj ostvarju Hrvati porijeklom iz BiH.

Predsjednik HKD “Napredak” Franjo Topić je istaknuo kako je nužno stvarati ozračje da je ovo “i naša zemlja”.  Po Topićevim riječima u rješavanju poteškoća u BiH ne treba se “zavaravati bratsvom i jedinstvom” nego je potrebno  poteškoće prevladavati na otvoren način.
Ravnatelj  Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije Marko Šimić je upozorio kako “netko ipak mrsi račune povratku Hrvata u BiH”. Po njegovim riječima “svjetski moćnici su predstanicima Crkve  izricali prijetnje da će katolici nestati iz BiH”.

U diskusijama su se čula mišljenja kako je nužno stvoriti sveobuhvatnu strategiju povratka Hrvata u BiH.

Za Posavinu.org piše Pejo Gašparević
12. 06. 2012.