Dogovorom vodstava SDP-a i HDZBiH o rekonstruiranju Vlade Federacije BiH označen je završetak političke bruke dosadašnjih stranaka tzv. „platforme“ koje su bile formirale federalnu vlast gaženjem rezultata glasovanja Hrvata na izborima krajem 2010. godine.
Piše Pejo Gašparević
Predsjednici stranaka Zlatko Lagumdžija i Dragan Čović su obznanili da će rekonstruiranu federalnu vladu činiti dva HDZ-a, te SDP i Savez za bolju budućnost BiH (SBBBiH) Fahrudina Radončića. Iz buduće Vlade Federacije BiH, dakle, eliminira se SDA, HSP BiH i Narodna stranka Radom za boljitak. To znači odumiranje „platformaške“ vlasti u Federaciji BiH koja je bila formirana varanjem hrvatskog biračkog tijela jer su u nju bile instalirane stranke koje nemaju većinsku glasačku potporu Hrvata. Kratkom inventurom „platformaške“ vlasti dolazi se do nepobitne spoznaje da je ona, načinom na koji je stvorena, srozala cjelokupne hrvatsko-bošnjačke odnose na najniže grane nakon rata.
Uvrštavanjem pobjedničkih stranaka u hrvatsk om biračkom tijelu u federalnu vlast stječu se predispozicije za zaustavljanje daljnjeg potkopavanja bošnjačko-hrvatskih odnosa i njihovo relaksiranje. Bošnjačke stranke pod vodstvom SDP-a svojim odustajanjem od „platformaške“ vlasti, koju su s kupa s njima odanim medijima, tako strastveno branili, na poseban način priznaju vlastitu krivnju. To ih baca u poziciju da se koliko toliko rehabilitiraju u očima većine Hrvata u BiH koje su na grub način pokušali politički uništiti ne priznajući im rezultate glasovanja.
S druge strane i stranke s hrvatskim predznakom, a ponajprije dva HDZ-a, gašenjem platformaške vlasti gurnute su u šansu da se oslobode predodžbi o njegovanju bliskosti s političkom Banjom Lukom i navodnim zahlađenjem odnosa s političkim Sarajevom. Na taj je problem, početkom ove godine, sugestivno upozorio pomoćni biskup Vrhbosanski mons. Pero Sudar sljedećim riječima: „Za mene je najporaznija činjenica i za opstanak ove zemlje zastrašujuće saznanje da hrvat ske političke predstavnike pred pomamom i sljepoćom bošnjačkih multietničkih partija na životu drži Dodik! Izvjesno je da će tako činiti samo dok mu to politički bude isplativo u borbi 'Banje Luke' protiv 'Sarajeva'. Kao da stanje Hrvata u Republici Srpskoj nije dostatan dokaz“.
Nisu Hrvati u BiH izvrgnuti samo opasnosti upadanja u srpsko-Dodikove političke kandže, nego im slična nepogoda prijeti i od uguravanja u naručje bošnjačke političke hobotnice. Vrijednim se čini podsjetiti kako je upravo na takve zamke u vrijeme prošlogodišnjeg naleta „platformaške“ vlasti upozorila Uprava Franjevačke provincije Bosne Srebrene. Ta je franjevačka Uprava istakinula da „neki članovi franjevačke zajednice, ugledni u društvu, u svom javnom djelovanju često minimiziraju političku važnost objektivno postojećeg problema nejednakopravnosti Hrvata“.
„Time se oni aktivno svrstavaju uz određene stranačke politike, kojima takvo njihovo držanje i odgovara. Iako poneseni možda i najčestitijim namjerama, oni na taj način sudjeluju u produbljavanju krize i lošeg političkog stanja u Federaciji i u BiH“, upozorava se u izjavi što ju je potpisao provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Lovro Gavran.
Upravo su nastupajuće okolnosti svrgavanja nametnute „platformaške“ vlasti prilika da se slojevito hrvatsko nacionalno biće u BiH oslobodi i srpskog i bošnjačkog „zagrljaja“ koji su, svaki na svoj način, pogubni za Hrvate. Umjesto glavinjanja po prosrpskim ili probošnjačkim stazama, Hrvatima je u BiH potrebno stjecanje samostalnijeg političkog djelovanja, u kojem bi bili tretirani kao partner a ne banjalučkosrpski ili sarajevskobošnjački plijen. Izbjegavanje upadanja u političke vrtloge koje dizajniraju vlastodršci RS-a i bošnjački čelnici jedan je od najgolemijih zadataka onih koji pretendiraju zastupati Hrvate-katolike u BiH.
Stoga se čini prikladnim reći kako i sadašnje SDP-ovo postupanje, u kojem s političke pozornice miče SDA a na nju ustoličuje SBBBiH, tjera na oprez. Takvo se političko ponašanje ne može smatrati inspirativnim jer vlast se stječe izbornim rezultatima a ne nečijim individualnom, dakle SDP-ovom, voljom. Makar se, u ovom slučaju, radilo o un utarbošnjačkom „političkom ratu“ između stranaka koje su gazile hrvatsko biračko opredjeljenje, Hrvati nemaju razloga likovati. Filozofija „neka komšiji crkne krava“, treba ustupiti mjesto životnoj školi – „meni je dobro ako je dobro i mojem komšiji“.
To u BiH u jednakoj mjeri vrijedi za Hrvate, Bošnjake, Srbe i sve druge građane. Neka u BiH trijumfira totalna korektnost i ravnopravnost!
Za Posavinu.org piše Pejo Gašparević
15. lipnja 2012.