- Gledajući današnji prijedlog i rasterećenje obrtnika koje donosi ovaj Zakon moram izraziti svoje zadovoljstvo. Također, dobra je stvar što će granica prelaska iz obrta u poduzeće biti povećana na sedam i pol milijuna kuna prometa, što pomaže obrtniku da ne mora odmah mijenjati administrativni status, što sa sobom nosi i novu administraciju, kazao je Mišić

Unutar zadruge djeluje pet sekcija: keramičarska sekcija, sekcija za izradu ukrasnih i uporabnih predmeta, sekcija za izradu predmeta od papira i kartona, sekcija za ugostiteljstvo i cvjećarska sekcija. Članovi zadruge su sadašnji i bivši učenici škole, a voditelji sekcija nastavnici.

- Dakle, prosvjeta je jedna delikatna djelatnost i uvijek je bila slabije plaćena od prosjeka i to se mora imati na umu i potrebno je da se ona stavi u rang s ostalim hrvatskim službenicima i djelatnicima koji imaju visoku školu. Međutim, ja ću ipak reći ono što se nije razgovoralo u javnom prosvjedu. Ovaj prosvjed nije uzrokovan isključivo lošim materijalnim statusom nastavnika, nego prije svega, jednom katastrofalnom reformom školstva. Škola za život je škola za propast i upravo je to jedna reforma koja je loša i ona je bila okidač da hrvatski učitelji izađu na ulicu i traže svoja prava.

Slušajući i promatrajući rasprave o proračunu vidimo kako se opet puno ulaže u Dalmaciju, Kvarner, Istru, pa i u Zagorje, ali u Slavoniju jako malo. Hvala Bogu da se napravilo u svim našim krajevima, ali vrijeme da se nešto počne raditi i u Slavoniji. Željeznička pruga prema Vinkovcima je jako važna, kazao je zastupnik Mišić.

“U Posavini živim od rođenja ne računajući kratko ratno vrijeme  u kojem smo svi bili izbjeglice. Meni je osobno ovo najljepše mjesto za življenje. Jedino se ovdje osjećam svoj na svome. Sa svojom obitelji živim u Vojskovi, malom selu odžačke općine. Ništa mi ne nedostaje. Bio bih sretniji da je malo više ljudi u Posavini. Ono što me tješi je činjenica da i oni koji su otišli nisu zaboravili svoj zavičaj i svatko na svoj način doprinosi njegovoj afirmaciji. Nadam se da će doći do masovnijeg investiranja naše dijaspore u gospodarske projekte koji će biti kotač koji će pokrenuti razvoj svih segmenata društva.”

Neki dan sam bio na Okruglom stolu o Ovčari te sam se susreo s nekoliko naših ljudi koji žive u prijedorskom kraju. Rekli su kako ne smiju svojim kućama te da noću spavaju po društvenim domovima, jer im Srbi prijete pa čak i smrću. Interesantno je kako prijete ljudima koji sami žele izgraditi svoje domove. Čudno je kako ljudi tamo ne mogu izvaditi niti gruntovni izvadak, ali ni osobne iskaznice ne mogu dobiti. Domovima im ne može doći niti hitna pomoć. Pitamo se: kako danas takvo stanje? Nije li rat završio prije 25 godina i nisu ratnim zločincima proglašeni Karadžić, Mladić pa i Milošević? Pitam se da li rat u BiH još uvijek traje? Čini mi se da se vodi neki tihi rat, kazao je Ivica Mišić.

-Politiku treba maknuti iz pravosuđa i gospodarstva. To je formula za uspjeh koju su primijenile sve razvijene države u koje naši ljudi generacijama odlaze. Ne treba izmišljati toplu vodu, samo primijeniti tu formulu i bit će manje korupcije, a više pravde i prosperiteta.

-Prenositi ljubav prema hrvatskim korijenima gotovo sto godina i osigurati da su i najmlađi članovi hrvatske zajednice podjednako revni u tome, veliki je uspjeh, kazao je ovom prigodom gospodin Milas. Prije nego što će biti nazočan 5. susretu hrvatske dijaspore u Južnoj Americi državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas posjetio je hrvatsku zajednicu u Montevideu u Urugvaju, koja djeluje kroz aktivnosti tamošnjeg Hrvatskoga doma.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas sudjelovao je 29. studenoga 2019. na drugom radnom danu 5. susreta hrvatske dijaspore Južne Amerike u radu panela "Institucionalizacija i njezina vrijednost". Okupljenima je predstavio institucije Republike Hrvatske čija su nadležnost Hrvati izvan domovine.

Književnik iz Tolise, prof. Mato Nedić dobitnik je ovogodišnje Povelje uspješnosti Julija Benešića, koju svake godine dodjeluje Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski Društva hrvatskih književnika i Matica hrvatska Đakovo. Nagrada mu je dodijeljena u sklopu 14-ih slavonsko-baranjsko-srijemskih hrvatskih književnih dana, a za ciklus književnih kritika, objavljenih u novinama i časopisima tijekom 2018. i 2019. godine te za sustavan književno-kritičarski i književni rad.