Hrvatska povijest, sadašnjost i budućnost ovise o djelovanju nezinih sinova. Hrvatska ima svoje sinove koji će se uvijek boriti, koji će se uvijek izboriti za svjetlo, pravdu,sigurnost hrvatskog čovjeka, ali je nemoguće to postići u koliko ne budemo sakcionirali Milorada Pupovca, Branka Pavića i sve one koji su počinili zločin nad dr. Šreterom, jer gledajte jednu stvar. Ja se pitam:  da li je moguće da u slobodnoj Hrvatskoj, onaj koji je ubio dr. Šretera   živi negdje slobodan i priznat od svoje zajednice. To je nemoguće. I to je parodija stvarnosti.

Bez Domovinskoga rata ne bi bilo niti hrvatske države i danas je neshvatljivo da postoje ljudi koji negiraju te vrijednosti i koji negiraju činjenicu da je kroz Domovinski rat stvorena hrvatska država. Nažalost, tako je kako je. Mi smo tu. Ljudi smo koji se trebamo boriti i stalno prisjećati na te slavne dane i one koji su dali svoj obol u stvaranju hrvatske domovine.

Mladi će moći a putujući od krajnjeg sjevera i Iloka do krajnjeg juga i Čilipa otkrivati čari sveučilišne tradicije u Hrvata, ali i izazove koje pred sve nas postavljaju suvremeni izazovi. Bit će to svojevrsna prigoda da potomci naših ljudi koji su davno iselili i sami pronađu osobnu povijest i kroz vlastite planove istu ugrade u svoju budućnost, kako bi inače pronašli nit koja povezuje hrvatski narod unatoč zemljopisnim, jezičnim i generacijskim udaljenostima.

 Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske pokrenuo je realizaciju svojega novog proejkta “Ljetna škola Domovina”, koji je samo u nekoliko dana omogućio mladim polaznicima, potomcima hrvatskih iseljenika iz Australije, SAD, Kanade i nekih zemalja Južne Amerike da na licu mjesta, u Republici Hrvatskoj vide osobitosti identiteta, kulture, tradicije, običaja našega hrvatskoga naroda te da osjete prirodnu ljepotu države kao i susrete s našim sportašima, gospodarstvenicima i drugih uglednim sunarodnjacima.

Piše: Anto PRANJKIĆ

Tako su mladi naraštaji Hrvata koji žive diljem svijeta protekloga vikenda mogli se upoznati s tekovinama Domovinskoga rata u ravnoj Slavoniji, gdje su se mogli dobiti pobliže informacije o tragičnim dešavanjima, ali i okom vidjeti mjesta i simbole otpora hrvatskoga čovjeka na agresorske napade pune nečovječnosti i nepridržavanja osnovnih ljudskih prava.

Obitelj Nikolich je dobrostojeća argentinska obitelj koja se bavi proizvodnjom vina, a Petar i Pavle su svoj posao prenijeli i na djecu te unuke. Marko je i strukovno vezan za vinarstvo. Inače je enolog i kaže da ga posebno zanima tehnologija obrade vinove loze u Hrvatskoj. Čuo je za iločku Ledenu berbu i volio bi sudjelovati u proizvodnji vina u Iloku.

Kardinal Puljić je posebno istaknuo potrebu zajedničkog djelovanja Crkve i vlasti na zauzimanju za izgradnju i obnovu svih porušenih krajeva, a prigodom postavljanja kamena temeljca bili su nazočni predstavnici najviših organa vlasti hrvatskog naroda predvođeni predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među nazočnima našli su se i predstavnici Vlade RH predvođeni izaslanikom premijera Andreja Plenkovića državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom. Ovom događaju bili su nazočni i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji ulažu velike napore kako bi Hrvatima u bIh život učinili lakšim i ljepšim.

“Mi ovdje imamo konfor: možemo ali i ne moramo. Ja dobro znam što je čekanje na šalterima, a znam i što je čekanje zbog zauzetosti ili lijenosti. Kad bih ja odlučivao pola bi mi javnih djelatnika letjelo van, a pola bih ih zadržao da rade. Onda neće biti sigurne plaće za ne rad, nego za rad i neće biti osjećaja neravnopravnosti i ne uvažavanja. I sve bi bilo učinkovitije i više bi se uvažavali. Svakom čovjeku važno je da mu se ne uzima pravo na ljudsko dostojanstvo. Svako voli biti važan. Gledam naše ljude u Austriji, Švicarskoj, Njemačkoj: ne rastu ni njima samo ruže bez trnja, ali ih poslodavci uvažavaju i poštuju. Mi naše smatramo nepismenim, neobrazovanim, blesavim, pa sad više nemamo mesara, pekara, zidara, a vani ih poštuju. Zato mi je jako drago da smo donijeli ovaj Zakon o državljanstvu, koji se još može poboljšavati, a nama bi i trebao biti cilj da da djelujemo i tako pomažemo našim ljudima.”

Mještani maloga hrvatskoga mjesta Gredice kroz koju prolazi cesta Banja Luka – Bijeljina u Brčko distriktu BiH ovih dana posebno je ponosno. Kako piše gospođa Ruža Studer-Babić, urednica portala www.moja-domovina.net, mladi nogometaš David Mištrafović, čiji su korijeni po očevoj strani baš iz Gredica, potpisao je prvi profesionalni ugovor za FC Luzern, a ugovor vrijedi do 30. lipnja 2022. godine.

- Uz ovakav trud, volju. Uz ovakvu ljubav prema svojoj domovini oni dolaze iz raznih strana svijeta, ali vole Hrvatsku. Čuvaju ono što su im roditelji, djedovi i bake usadili prema našoj prleijepoj Domovini. Evo, i ovako prenose na one koji dolaze, vidno oduševljen atmosferom za HRT je kazao Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda ua Hrvate izvan Republike Hrvatske.

10. srpnja upriličena je Večer prijatelja kao zahvala svima onima koji su pomagali izgradnju velikog i vrlo značajnog projekta za tuzlanske Hrvate. Nije se krila posebna zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je potpora uistinu mnogo pomogla realizaciji projekta. Ovom je prigodom Žana Ćorić izaslanica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, inače vrlo draga gošća ovdašnjih Hrvata, kazala kako će Ured i u budućnosti nastaviti podupirati kulturne projekte na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine.

Međunarodna konferencijaTržište rada i mladi kao promicatelji društvene kohezije, a koja je održana u organizaciji HKD Napredak i Europskog centra za radnička pitanja(Europäische Zentrum für Arbeitenehmerfragen – EZA) ponudila je niz zanimljivih razmišljanja i prijedloga eminentnih europskih djelatnika za prava rada i zapošljavanja mladih temeljenih na kršćanskom pogledu.

More Articles ...