I ako su od pamtivijeka pripadnici starijih generacija, bake i djedovi, kukali kako su im djeca, a pogotovo unuci, previše liberalni, kako ne poštuju osnovne obiteljske i tradicionalne vrijednosti, danas u Hrvatskoj svjedočimo posve drugoj slici.
Izlazne ankete u kojima su birači na dan izbora, uz podatak o tome za koga su glasali, dali i informaciju o svojoj dobi, potvrđuju kako je u Hrvatskoj stasala nova generacija mladih birača koja je konzervativnija od svojih roditelja.
- Predsjednički izbori definitivno su potvrdili taj trend. Izlazne ankete pokazale su kako je oko 60 posto mladih birača u dobi između 18 i 29 godina svoj glas dalo konzervativnoj kandidatkinji Kolindi Grabar-Kitarović. Kandidat ljevice Ivo Josipović ostao je dominantan samo u skupini birača godišta 60 plus – napominje dr. Tihomir Cipek, profesor s Fakulteta političkih znanosti. Na to da nam stižu sve konzervativnije generacije mladih već nekoliko godina ukazuju sva relevantna sociološka istraživanja kao što je ono o ponašanju mladih profesorice Vlaste Ilišin s Fakultete političkih znanosti te rad Instituta za društvena istraživanja i Zaklade “Friedrich Ebert”.
- Konzervativnost mladih u tim istraživanjima iščitavamo na osnovi niza iznesenih stavova, no nije ni tu do kraja sve crno-bijelo jer u nekim segmentima dijele i druge vrijednosti. Primjerice, većinski se zauzimaju za brak, ali s druge strane ne gledaju negativno na homoseksualnost - napominje Cipek.
Uloga obrazovanja
Profesor objašnjava kako se povećana konzervativnost u toj dobnoj skupini vidi i na osnovi toga što je, na primjer, više mladih pobornika zabrane pobačaja nego onih koji su za njega, a isto tako većina smatra da bi predsjednik države trebao biti vjernik.
- Konzervativnijim stavovima kumovalo je njihovo odrastanje i formiranje neposredno u poslijeratnim godinama, kao i činjenica da ovaj naraštaj živi u lošijim gospodarskim i socijalnim uvjetima od svojih roditelja. Veliku ulogu ima i sustav obrazovanja, posebice vjeronauk u školama. Iako je riječ o izbornom predmetu, 80 posto djece u zadnjih je petnaestak godina išlo na vjeronauk. Alternativa je bila šetnja po školskom hodniku - veli Cipek.
Naš sugovornik podsjeća i na to kako u odnosu na stariju generaciju mladi danas zbog niza okolnosti manje putuju, a manje su u kontaktu s drugim ljudima u multikulturanim sredinama. Generaciji koja je u četrdesetim godinama života nepojmljivo je bilo slušati bilo što osim rock glazbe, dok su danas puni narodnjački klubovi koji nude svojevrsno vraćanje na glazbu djedova i baka, prilagođenu današnjici u turbofolk verziji. U slučaju ovih izbora, profesor Cipek smatra kako je mlade birače više od konzervativnog rakursa gledanja na život, ipak pokrenula želja za promjenom.
Preuzeto od Slobodne Dalmacije, autor Anita Belak-Krile{jathumbnail off}