Ratna 1941. godina zatekla je u samostanu na Palama s. Julu Ivanišević (Hrvatica, r. 1893.), kao predstojnicu, te s. Berchmanu Leidenix (Austrijanka, r. 1865.), s. Krizinu Bojanc (Slovenka, r. 1885.), s. Antoniju Fabjan (Slovenka, r. 1907.) i s. Bernadetu Banja (Mađarica, r. 1912.).
Sestre su svojim životom i radom djelotvorno svjedočile kršćansku ljubav u duhu svoje Družbe. Požrtvovno su njegovale bolesnike, velikodušno dijelile kruh djeci državnog Dječjeg doma ne razlikujući ih po vjeri i naciji te pomagale siromahe i prosjake koji su im dolazili s Romanije. Usprkos tomu četnici su 11. prosinca 1941. svih pet sestara nasilno odveli u pravcu Goražda a kuću opljačkali i zapalili.
Četiri dana i četiri noći trajalo je putovanje sestara od Pala do Goražda preko Romanije. U Goražde su stigle 15. prosinca 1941. popodne i smještene su u vojarnu na drugi kat. Iste večeri četnici su u pijanom stanju provalili sestrama u sobu i s nečistim namjerama nasrnuli na njih. U obrani svoga ljudskog dostojanstva i zavjetovane čistoće sestre su jedna za drugom iskočile kroz prozor. Četnici su međutim jurnuli dolje pred vojarnu te već ozlijeđene sestre noževima usmrtili i bacili u rijeku Drinu, koja je odnijela njihova tijela.
Ovu pjesmu sam napisao u čast Juli Ivanišević i ostalim sestrama Drinskih mučenica.
Časna Jula Ivanišević
Jula bijaše iz Godinjaka
Cvijet roda Hrvatskoga.
Nevina i duša čista
čast i ponos roda svoga.
Molila se svaku večer,
Isusu je zavjet dala,
ja ću biti časna sestra,
reče ocu kao mala.
A kad časna sestra posta,
i ode u Marijin dom,
od srca je pomagala
potrebitom puku svom.
Služila je na Palama,
kao sestra predstojnica,
i sa drugim sestrama je
nahranila mnoga lica.
Iznenada dušman dođe,
silom rušit njene snove,
obeščastit tijelo želi,
uzet dušu djeve ove.
Jula dođe do prozora,
kada uđe on na vrata,
pa uzviknu: moj Isuse!
Baci se sa drugog kata.
Ne da časti Jula naša,
Hrvatskoga roda dijete,
njena duša u raj ide
Iiu krilo majke Svete!
U Drinu je dušman baci,
plovi rijekom mlado tijelo,
osta Juli duša čista,
a dušmanu sramno djelo!
Stihovi: Mijo Vidaković