Najnovije na portalu
Još jedna iz niza pjesama našeg suradnika Ilije "Iće" Kovačević. Ilijini stihovi su iz duše pisani o Bosanskoj Posavini, njenim krajolicima, marljivim ljudima i njihovoj ljubavi. Pjesme su pisane za duše onih koji vole i cijene Posavinu kao i žitelje koji u njoj žive.
Napretkova zaklada Otvorena kuća ove godine neće održati projekt 'Posavski Umjetnički Likovni simpozij – PULS' koji je od velikog značaja za taj kraj, ali i ostatak države i regije, a kao potencijalni razlozi navode se trakavice među Napretkovim članstvom, odnosno ignorancija te manifestacije od čelnika Napretka Nikole Čiče.
Ugovori za radove na sanaciji i rekonstrukciji lokalnih cesta na području općine Odžak i općine Domaljevac-Šamac, u ukupnoj vrijednosti 619.679,62 KM, potpisani su danas (19.9.) u Vladi Županije Posavske u Orašju uz nazočnost predsjednika Vlade ŽP Đure Topića.
„Od Silaja do Svilaja“ kratko predavanje uz 150. obljetnicu Župe i posvetu crkve
Po izvještaju naših mještanina u Posavini započinje pečenje rakije. Jesen je. Kukuruz obran, pšenice zasijane, drva za zimu pripremljena. Vrijeme berbe šljiva je već odavno privedeno kraju i sada je vrijeme da se peče rakija. Iako je ostao izraz peći rakiju za rakiju je to proces kuhanja i destilacije. Osobito je valjalo paziti već pri skupljanju da šljive budu zdrave. Taj proces skupljanja plodova, kao prve faze, za pečenje rakije bio je namijenjen djeci za školskih raspusta.
Na slici je pokretni i suvremeni Mercedesov kazan u vlasništvu Vlade Tokić "Dikače" iz Garevca
Nisu mogla izbjeći cjelodnevnu pognutost (guravljenje) ni bogataška ni sirotinjska djeca. Prva, jer su to bile šljive njihovih roditelja, druga, jer su ih roditelji poslali da tako zarade koju litru rakije.
U našem kraju se najviše peče rakija od šljiva pa je za rakiju najčešći izraz šljiva ili šljivovica. Naravno, ljudi su pravili rakiju i od drugog voća. U nas su dudovi, crni i bijeli, vrlo rodni pa je poznata rakija dudovača, kasnije i kruškovača ili ona od sitnog grožđa, zvana grozdovača ili loza. Od zerdelija, također sitnih šljiva ili divljaka se pravila rakija.
Ništa značajnije u životu naših ljudi nije prolazilo bez nazdravljanja rakijom. Bez nje se nije moglo svadbovati, «tračiti» blagoslov ili daću, dizati građu, slaviti krštenje ili krizmu ili bilo koji drugi društveni čin. Ili, jednostavno počastiti se sam u svojoj kući. Govorilo se da je rakija dobra «na ćesrce», za otvaranje teka, za bolje raspoloženje.
Naša posavska rakija, ona meka ili blaga, razlikuje se od one ljute s većim postotkom alkohola. Što je u Dalmaciji i u drugim krajevima vino u Posavini je, približno, meka šljiva. Jer, mogla se popiti i koja čašica više za obrok.
Prepečenica se pak čuvala za izuzetne zgode i nisu je domaćini posjedovali u obilnoj mjeri.
Iako je znano da je rakija mnoge otjerala u alkoholizam, ipak se spominje kao ljekovita. Bolesnicima s temperaturom stavljali su se oblozi od rakije, a na zaušnjake se previjalo ručnik namočen u rakiju. Bolna mjesta od povreda, rane koljena i slično, masirana su rakijom. Zna se da su i neki teži zahvati, u vremenu bez anestezije, vršeni pomoću rakije. Osobito zubobolja. Čak i teški porođaji su bili uz asistenciju rakije pa je u narodu ostao izraz «pijan ko majka».
Za bolove u stomaku upotrebljavana je rakija koje je po tom i dobila naziv stomaklija.
O rakiji, baš kao u drugim krajevima o vinu, ispjevane su različite pjesme koje su se najčešće pjevale pri pečenju rakije kada je i bilo više vremena za razonodu. Svakako, pjevane su i u drugim prigodama.
Evo nekoliko primjeraka:
Za Posavinu.org piše Mišo Perak
Franjevci Bosne Srebrene, Franjevački samostan Rama Šćit i Ramska zajednica u Zagrebu organizirali su tradicionalnu svetu misu i skup Ramljaka u zagrebačkoj okolici. U crkvi Marije Anđeoske kraj Samostana Svetog Ilije koji vode franjevci Bosne Srebrene u Sesvetskoj Sopnici kod Zagreba služena je sveta misa nakon koje je održan tradicionalni skup Ramljaka. Misu je uz koncelebraciju bosanskih ujaka služio don Tihomir Šakota, sin Rame.
Ministarstvo prometa, veza i zaštite okoliša Županije Posavske ovih dana započelo je realizaciju planskih aktivnosti na rekonstrukciji i sanaciji javnih cesta na cijelom području Županije Posavske. Ovim aktivnostima u posljednje vrijeme ulažu se daleko najznačajnija sredstva u prometnu infrastrukturu, čime se prometovanje svih sudionika u prometu podiže na najvišu razinu do sada.
prateće vijesti
Radio Odžak Live 7:00 -21:00
-
promo video odžak
-
BRATE MOJ
Tvoje hlače i košulje ja sam nosio,
moj veliki brat i uzor si mi bio.U to vrijeme skupa smo iz iste zdjele jeli,
sto dobili sve na pola, mi smo djelili.Oči nase majke od srece su caklile,
ruke njene za nas su se Bogu molile.A otac se ko lav za sve borio,
da sto bolji zivot bi, za nas stvorio.A život ko život,svuda nas je vodio
svako svojim putem svjetom hodio,ponekad su moje u suzama vjeđe
jer vidjamo se brate,sve rjeđe i rjeđe.Može mene život bilo kuda odvesti
u mislima ću tebe sa sa sobom povesti.
U srcu si mome,brate moj mili
isto kao nekad,kad smo djeca bili.Uspomene iz djetinjstva i mladosti rane
i tugu i sreću mi, na lice izmame.Bar na tren,u to vrijeme rado bih se vratio,
kada nisam imao ništa a sretan sam bio. -
Promocija knjige u Novom Selu. Kulturno književni događaj koji je okupio velik broj posjetitelja. Knjigu predstavili i raščlanili: gos. prof. Ivan Stipić ravnatelj knjižnice u Slavonakom Brodu i gos. magistar prof. Božo Odobašić.
-
Adventsko i božićno vrijeme u malenom gradu u sjevernom dijelu Bosanske Posavine kojeg nazivaju Vratima Bosne
Adventsko i božićno vrijeme u malenom gradu u sjevernom dijelu Bosanske Posavine kojeg nazivaju Vratima Bosne, doista je nešto posebno, pogotovo za ljude koji dolaze iz većinski nekatoličkih sredina. Okićene su kuće i trgovine, pokoja petarda razbija tišinu iščekivanja, obitelji su većinom na okupu, zornice i velike ispovijedi vrve od ljudi... Nakon nekoliko sati provedenih u ovome kraju može se reći da, unatoč brojnim problemima koji tište čitav hrvatski narod, odžačka priča je ipak pozitivna. U šali ćemo reći, ovdje je i Daytonski sporazum pun pogodak.
Franjevci Bosne Srebrene, Franjevački samostan Rama Šćit i Ramska zajednica u Zagrebu organizirali su tradicionalnu svetu misu i skup Ramljaka u zagrebačkoj okolici. U crkvi Marije Anđeoske kraj Samostana Svetog Ilije koji vode franjevci Bosne Srebrene u Sesvetskoj Sopnici kod Zagreba služena je sveta misa nakon koje je održan tradicionalni skup Ramljaka. Misu je uz koncelebraciju bosanskih ujaka služio don Tihomir Šakota, sin Rame.
Nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić predvodio je svečano euharistijsko slavlje u župnoj crkvi Imena Marijina u župi Vrhbosanske nadbiskupije Svilaj pokraj Odžaka. Dolazak u odžački kraj nadbiskupa Vukšića bio je s velikim razlogom jer velikih je 150 godina te posavske župe. Uz značajnu obljetnicu, dostojno je proslavljena nebeska zaštitnica svilajske župne zajednice. Nadbiskup Vukšić je tijekom svete mise posvetio župnu crkvu i oltar.
U vrijeme kada posavski poljoprivrednici blokadama i prosvjedom na cesti ukazuju na svoj težak položaj, u Kornici se educiraju mladi poljoprivrednici, oni koji tek trebaju odlučiti hoće li za svoj životni poziv odabrati tvornicu pod otvorenim nebom. Kažu nam, nisu time obeshrabreni jer žele najprije usvojiti znanja, kako teorijska tako i praktična, prije svega o voćarstvu, a onda se upustiti u neumoljivi svijet tržišta koji podrazumijeva i takav način borbe za svoja prava.
Ugovori za radove na sanaciji i rekonstrukciji lokalnih cesta na području općine Odžak i općine Domaljevac-Šamac, u ukupnoj vrijednosti 619.679,62 KM, potpisani su danas (19.9.) u Vladi Županije Posavske u Orašju uz nazočnost predsjednika Vlade ŽP Đure Topića.
U Sarajevu održan sastanak federalnog ministra raseljenih osoba i izbjeglica i ministara pravosuđa i uprave i prometa, veza i zaštite okoliša u Vladi Županije Posavske
Više od jedne godine dana od otvaranja underground kluba Dubina u Dubrovniku i brojnih događanja na kojima su nastupali brojni regionalni bendovi te svjetski poznati DJevi, ovu subotu, 15. srpnja u goste dovode Black Loops. Rođen u Italiji, sa sjedištem u Berlinu, Black Loops je multiinstrumentalist i pravi ”househead”, a hvaljen je kao jedan od najkreativnijih i najinovativnijih producenata house glazbe proteklog desetljeća.
Danas je svetkovina Marijina uznesenja na nebo Velike Gospe. Svima koji nose ime Marija čestitamo imendan! Kod nas je to crkveni i državni blagdan. To znači da je Velika Gospa ostala zapamćeni znak ne samo na putu Crkve, nego i na putu hrvatskog naroda.
Biskupi BK-a BiH na svojem redovitom zasjedanju u Banjoj Luci 13. i 14. srpnja donijeli su novu odluku o prilogu za misno slavlje koji od 1. rujna 2023. umjesto dosadašnjih 20 KM iznosi 30 KM. Slijedom te odluke i prilog za gregorijanske mise umjesto dosadašnjih 700 KM bit će 1 000 KM. Ostale naknade propisane taksovnikom iz 2005. ostaju nepromijenjene.
Danas slavimo blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje, kojim ujedno završavaju božićni blagdani. Prateći zvijezdu repaticu trojica mudraca stigli su u Betlehem, poklonili se Isusu i darovima priznali Kralja nad kraljevima. Blagdan Sveta tri kralja, kojem se većina Hrvata raduje kao još jednom neradnom danu, slavi se 6. siječnja i predstavlja kraj božićnog razdoblja 'dvanaestodnevnice'.
Još jedna iz niza pjesama našeg suradnika Ilije "Iće" Kovačević. Ilijini stihovi su iz duše pisani o Bosanskoj Posavini, njenim krajolicima, marljivim ljudima i njihovoj ljubavi. Pjesme su pisane za duše onih koji vole i cijene Posavinu kao i žitelje koji u njoj žive.
Svijet je prepun različitih priča, lijepih ili ružnih, koje nas poučavaju i pomažu nam u slaganju vlastitog mozaika života.
Još jedna iz niza pjesama našeg suradnika Ilije "Iće" Kovačević. Ilijini stihovi su iz duše pisani o Bosanskoj Posavini, njenim krajolicima, marljivim ljudima i njihovoj ljubavi. Pjesme su pisane za duše onih koji vole i cijene Posavinu kao i žitelje koji u njoj žive.
Napretkova zaklada Otvorena kuća ove godine neće održati projekt 'Posavski Umjetnički Likovni simpozij – PULS' koji je od velikog značaja za taj kraj, ali i ostatak države i regije, a kao potencijalni razlozi navode se trakavice među Napretkovim članstvom, odnosno ignorancija te manifestacije od čelnika Napretka Nikole Čiče.
„Od Silaja do Svilaja“ kratko predavanje uz 150. obljetnicu Župe i posvetu crkve
Po izvještaju naših mještanina u Posavini započinje pečenje rakije. Jesen je. Kukuruz obran, pšenice zasijane, drva za zimu pripremljena. Vrijeme berbe šljiva je već odavno privedeno kraju i sada je vrijeme da se peče rakija. Iako je ostao izraz peći rakiju za rakiju je to proces kuhanja i destilacije. Osobito je valjalo paziti već pri skupljanju da šljive budu zdrave. Taj proces skupljanja plodova, kao prve faze, za pečenje rakije bio je namijenjen djeci za školskih raspusta.
Na slici je pokretni i suvremeni Mercedesov kazan u vlasništvu Vlade Tokić "Dikače" iz Garevca
Nisu mogla izbjeći cjelodnevnu pognutost (guravljenje) ni bogataška ni sirotinjska djeca. Prva, jer su to bile šljive njihovih roditelja, druga, jer su ih roditelji poslali da tako zarade koju litru rakije.
U našem kraju se najviše peče rakija od šljiva pa je za rakiju najčešći izraz šljiva ili šljivovica. Naravno, ljudi su pravili rakiju i od drugog voća. U nas su dudovi, crni i bijeli, vrlo rodni pa je poznata rakija dudovača, kasnije i kruškovača ili ona od sitnog grožđa, zvana grozdovača ili loza. Od zerdelija, također sitnih šljiva ili divljaka se pravila rakija.
Ništa značajnije u životu naših ljudi nije prolazilo bez nazdravljanja rakijom. Bez nje se nije moglo svadbovati, «tračiti» blagoslov ili daću, dizati građu, slaviti krštenje ili krizmu ili bilo koji drugi društveni čin. Ili, jednostavno počastiti se sam u svojoj kući. Govorilo se da je rakija dobra «na ćesrce», za otvaranje teka, za bolje raspoloženje.
Naša posavska rakija, ona meka ili blaga, razlikuje se od one ljute s većim postotkom alkohola. Što je u Dalmaciji i u drugim krajevima vino u Posavini je, približno, meka šljiva. Jer, mogla se popiti i koja čašica više za obrok.
Prepečenica se pak čuvala za izuzetne zgode i nisu je domaćini posjedovali u obilnoj mjeri.
Iako je znano da je rakija mnoge otjerala u alkoholizam, ipak se spominje kao ljekovita. Bolesnicima s temperaturom stavljali su se oblozi od rakije, a na zaušnjake se previjalo ručnik namočen u rakiju. Bolna mjesta od povreda, rane koljena i slično, masirana su rakijom. Zna se da su i neki teži zahvati, u vremenu bez anestezije, vršeni pomoću rakije. Osobito zubobolja. Čak i teški porođaji su bili uz asistenciju rakije pa je u narodu ostao izraz «pijan ko majka».
Za bolove u stomaku upotrebljavana je rakija koje je po tom i dobila naziv stomaklija.
O rakiji, baš kao u drugim krajevima o vinu, ispjevane su različite pjesme koje su se najčešće pjevale pri pečenju rakije kada je i bilo više vremena za razonodu. Svakako, pjevane su i u drugim prigodama.
Evo nekoliko primjeraka:
Za Posavinu.org piše Mišo Perak
