Grid List

Ovaj puta ću vam opisati spoj rada, ljubavi prema rodnoj grudi i sjećanja koja neumoljivo prati povratke u naše krajeve. provesti nekoliko dana u Garevcu je iskustvo i prava slika života u Posavini, između procvjetale nade i tišine koja boli.

Ante Aničić samozatajni i dugogodišnji naš suradnik te kroničar svoga rodnog mjesta Pećnika, koji je kroz dvije vrijedne knjige trajno zabilježio povijest, vjeru i stradanja svoga kraja. Vođen ljubavlju prema rodnoj grudi i željom da se istina sačuva od zaborava, Aničić je uložio mnogo truda i vremena u prikupljanje povijesne građe, fotografija i svjedočanstava.

Pročitajte članak koji nosi izuzetno snažnu emocionalnu i povijesnu težinu. On ilustrira kompleksnost života na našim prostorima, gdje se osobna dužnost i ideologija često sudaraju s obiteljskim tragedijama i prešućenom poviješću. Mnogi od nas nosili su odore sustava ne znajući da su isti ti simboli u prošlosti bili kobni za naše najmilije.

Ova pjesma, pod nazivom "Uspomene", snažna je i emotivna posveta roditeljima koja istražuje duboke veze između djetinjstva, odrastanja i vječnog nasljeđa koje nosimo iz roditeljskog doma.

  Danas je međunarodni Dan žena koji se kod nas još uvijek popularno naziva "Osmi mart" a obilježava se 8. ožujka svake godine. Tog dana se slave ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola.

Danas je Dan neovisnosti Bosne i Hercegovine, inspiriran razmišljanjima i koji pogađa samu srž povijesnog trenutka koji je odredio sudbinu te zemlje.
Uloga Hrvata i tadašnjih Muslimana u tom razdoblju često se u modernim narativima nepravedno gura u stranu, i ako je povijesna činjenica neumoljiva: bez hrvatskog i muslimanskog glasa 1992. godine, Bosne i Hercegovine kao neovisne države danas ne bi bilo jer Srbi su referendum bojkotirali.

Danas slavimo blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje, kojim ujedno završavaju božićni blagdani. Prateći zvijezdu repaticu trojica mudraca stigli su u Betlehem, poklonili se Isusu i darovima priznali Kralja nad kraljevima. Blagdan Sveta tri kralja, kojem se većina Hrvata raduje kao još jednom neradnom danu, slavi se 6. siječnja i predstavlja kraj božićnog razdoblja 'dvanaestodnevnice'.

Prema novijem poimanju, naslovno Badnjak je samo jedan dan, koji prethodi božićnim blagdanima. Općenito u katoličkom svijetu poima se kao dan neposredne priprave i spremanja za polnoćnu misu. Prvotno se slavio još u pretkršćansko vrijeme.

Evo nas u posljednjoj nedjelji došašća kada proslavljamo „OČIĆE“ i palimo posljednju svijeću koja simbolizira temelj kršćanstva: ljubav! Ovo je prigodni trenutak da proniknemo u svoja prostranstva i zapitamo se o našoj vjeri.Sveti Franjo Ksaverski moleći je govorio: «Ljubim te, ne zato što mi možeš dati nebo ili pakao, nego jednostavno zato što si ti, moj kralj i moj Bog». Za ovakav govor srca moramo proći trnovit duhovni put. Takav put prijatelju prolazimo mi kršćani.

Recenzija:

Rat i kiša – knjiga bez ratnog pokliča

Promocija knjiga Selme Huskić Lopertone

NEOBIČNA PROMOCIJA POSAVSKOG LEKSIKONA U DRUŠTVU HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA U ZAGREBU

U srijedu, 11. ožujka 2026. godine, u Centru za kulturu u Odžaku održana je Izborna skupština Hrvatsko kulturno društvo Napredak – Podružnica Odžak, sukladno odredbama Statuta Društva. Skupštini su nazočili članovi Društva, a posebni gosti bili su predsjednik Središnje uprave Napretka Nikola Čiča, predsjednik HKD Napredak podružnice Brčko Mirko Mečić te predsjednica Općinskog vijeća Odžak Jelica Ćubel.

Kulturno-umjetničko društvo “Fra Ivo Šimić” iz Novog Sela – Balegovac u općini Odžak jedno je od najvažnijih kulturnih i društvenih središta toga posavskog kraja. Od svoga osnutka društvo ima važnu ulogu u očuvanju tradicije, običaja i identiteta hrvatskog naroda Bosanske Posavine te je kroz godine postalo prepoznatljiv simbol zajedništva i kulturnog života sela.

U srcu Bosanske Posavine, skriveno među pitomim brežuljcima, nalazi se selo Srnava, poznata po svojoj plodnoj ravnici, vrijednim ljudima i duboko ukorijenjenoj tradiciji koja se i danas brižno čuva.
Srnava je naizgled mirno mjesto, ali s puno zanimljivih priča. Kao i većina drugih mjesta Bosanske Posavine, Srnava je u ratnom vihoru doživjela egzodus stanovništva i njezini su stanovnici morali potražiti svoju sudbinu negdje drugdje.