Najnovije

Nakon objave članka na našem Portalu, javio nam se Željko Goreta, autor romana sljedećim priopćenjem: “Donatorima za donacije koje pokrivaju troškove tiska i distribucije knjige bit će dostavljen poseban donatorski box sa zahvalnicom i potpisanim primjerkom knjige, a ostalim će broj darovanih knjiga proporcionalno ovisiti o visini donacije".

Od malena sam naučila vraćati dugove. Većina onoga što mi je dano, predstavljeno je „kao da“ se i nije moralo. Postmodernističku formulu „kao da“ prerano sam naučila na svojoj koži, a da bih je mogla voljeti i u zrelosti. Koža je nekada bila mlada i upijala je svaku poredbu; „Volim te, kao da si moje vlastito dijete“, „Izgledaš kao da si odrasla u gradu“…

Nakon isteka ugovora s nakladnikom prvog izdanja romana „S druge strane ciljnika“ (Bitka kod Odžaka), koji je pobudio veliko zanimanje javnosti, a posebice u posavskom puku, zbog povijesnih činjenica o kojima se i danas malo zna, ali i govori, njegov autor Željko Goreta planira, u vlastitoj režiji, tiskati drugo izdanje koje bi se trebalo pojaviti do manifestacije „Dani sjećanja 2023“, koja se tradicionalno održava koncem svibnja svake godine.

Ovo je svjedočenje Ive Vlahovića o uhićenju dvojce župnika u Domaljevcu. Najprije je 20. lipnja 1946. godine uhićen fra Mirko Brandić u župnom uredu u Domaljevcu gdje mu je oficir Ozne uperio pištolj u grudi, potom je odvezen u nepoznatom pravcu a kasnije umro u zatvoru. Godinu dana nakon uhićenja fra Mirka Brandića zatvoren je 30.VI 1947. godine i njegov nasljednik u župi u Domaljevcu fra Momčilo Momčinović o čijoj daljnjoj sudbeni se ništa ne zna.
U svojim zapisima Ivo Vlahović one koji su obavljali ta uhićenja, dakle oficire UDBA-e, definira kao "strašne sluge još strašnijih gospodara." A "gospodari" su bili nadahnuti Marxom koji je govorio da je "religija opijum naroda" te se zauzimao za "ukidanje religije."

Oduvijek je, najviše tamo negdje pred noć, voljela sjediti uz prozor i zamišljati baku. I sebe uz nju. Otkako se udala u kuću Bagarićevih, sve se češće sjeća baš nje. Čuje čak i njezine rečenice: Kad ti nije po volji, ti šuti i budi dobra ko što si bila do sad; Ne žali se kad te nešto boli, muški to ne vole; Ako muž malo šara, zažmiri i budi mu dobra; Ne zapuštaj se, ali i ne cifraj previše; Kad se odnekale vrati pijan, ti se nasmiješi i budi dobra…
Budi dobra, budi dobra, budi dobra…

Ovom prigodom iz zapisa TRAGOM SJEĆANJA Ive Vlahovića prenosim dio u kojem nam autor približava prve bolne spoznaje kako su mnogi Domaljevčani, koji su otišli na Križni put, likvidirani. U toj boli tinjala je nada da su ipak negdje u svijetu živi ali otkrivanjem istine o Bleiburgu desetljećima kasnije ugasile su se i posljednje nade da je netko negdje živ. Tih gotovo pola stoljeća življenja s masovnom tragedijom koja je poput sjene pratila Domaljevac i Domalječane ostavilo je duboku ranu na njima.

Sljedećih dana ćemo Vam na portalu ponuditi nove članke književnice dr. mag. Juliane Matanović Zagrepčanke, Posavskih korijena, nekadašnju zaposlenicu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a danas umirovljenicu koja još uvijek rado piše, a vi ćete se sami uvjeriti kako njezine priče imaju dušu. Stoga se ovom prilikom uredništvo portala zahvaljuje Juliani na ustupljenim člancima!

Priredio Pejo Gašparević: Ovo su sjećanja Ive Vlahovića na zbivanje u Domaljevcu krajem Drugog svjetskog rata u kojima je i osobno sudjelovao. Ivo Vlahović mi je poklonio ove svoje zapise veći broj pjesama. Po prvi put objavljujem sadržaj tih zapisa. Treba primijetiti kako Ivo Vlahović kao svjedok tih kaotičnih i tragičnih ratnih događanja, "tzv "oslobodiocima" naziva one koji su sebe takao smatrali (partizani).

Na kraju svake godine zbrajaju se rezultati iz svih oblasti, a početak nove pravo je vrijeme za isticanje onih koji su više nego drugi uložili sebe u projekte za dobro svoje lokalne zajednice. - Prema ocjeni našeg portala Garevac, Slavica Lukač proglašena je osobom desetljeća, kao osoba koja realiziranim projektima, svojom marljivošću, inovativnošću i radom to zaslužuje i koja ugrađuje dobrovoljno dio sebe za garevačko bolje sutra - ističe Mišo Perak, urednik portala.