NOVI ŽIVOT STAROG HRASTA

Kada su prije nepunih 60 godina dr. Alojz Benac i kustos Đuro Basler vršili jedno sistematsko iskopavanje na lokalitetu Pivnica (Potočani) kod Odžaka, naišli su na nešto fragmenata i nekoliko cijelih keramičkih posuda. Sve je upućivalo na čistu kostolačku kulturu na ovome prostoru. Dakle, preživjele su, da tako kažemo, više od pet tisuća godina. Tog trenutka Pivnica je ušla i zvanično na povijesnu kartu naše zemlje. Pronađeni eksponati se čuvaju u Zemaljskom muzeju BiH i biti će dio jedne od slijedećih postavki.

Ivo Jelušić iz Vojskove je čuo za taj dio povijesti svoga kraja…: "Povijest ovog posavskog tla me je uvijek zanimala… oblik tih posuda mi se stalno motao po glavi, a nekoliko pokušaja sam napravio s običnim drvetom. Posude su izgledale prelijepo, ali sam osjećao da tu nešto nedostaje. Sve dok mi u ruke nije došao jedan komad abonosa, star preko četiri tisuće godina… tako sam, vrteći u ruci komad abonosa, nastalog od hrasta lužnjaka, došao na ideju: uraditi posude koje će oblikom biti replike zdjela pronađenih na Pivnici, ukrasiti ih istom šarom i ornamentima koje su krasili originalne kostolačke posude, a uraditi ih od drveta koje je raslo jako, jako davno u neposrednoj blizini Pivnice i izvađenog iz korita rijeke Bosne. Ako uradim takvu zdjelu, mislio sam tada, spojiti ću na jednom mjestu sve što trenutno imamo." – o svojim početcima govori autor Jelušić.

Tako je Ivo, jednu po jednu, od fosiliziranog drveta hrasta lužnjaka - abonosa, koje je izvađeno iz rijeke Bosne, uspio napraviti 33 posude, koje su predstavljene posjetiteljima izložbe "Novi život starog hrasta". Oduševljeni tom poviješću i prelijepim ornamentima, s poštovanjem gledajući tih 4000 godina staro drvo u novom obliku, svi su se složili da je u te posude upisana povijest ovog dijela Posavine, a i šire.

Niti jednu repliku kostolačke posude Jelušić ne radi napamet. Izrađuje ih po dokumentaciji koju je dobio od Zemaljskog muzeja BiH. Sama izrada je slojevita i dugotrajna. Svaka posuda je sastavljena iz nekoliko prstena, a svaki prsten od 16 dijelova. Sve se to lijepi, tokari i brusi, da bi konačno posuda dobila svoj završni oblik. Onda nastupa ukrašavanje…

- "Svaka kultura u povijesti čovječanstva je ostavila svoj trag u svim sferama života, pa tako i u keramici. Različite narode prepoznajemo po oblicima keramike, ali i prema ornamentima kojima su ukrašeni. Za oslikavanje ovih replika koristim crteže koje sam također dobio od djelatnika Muzeja i trudim se da budu što vjerodostojniji originalim"... - kaže Ivo.

Sama Izložba je iznenađujuće dobro posjećena, a na otvaranju je bila prisutna i prof. dr. Andrijana Pravidur, viša kustosica Zemaljskog muzeja, koja je imala samo riječi hvale za organizaciju izložbe, kvalitetu postavke i samu ideju: - "Upravo je i cilj ove izložbe da se podsjetimo na ono što imamo, da širimo vijest o tome, da napravimo jedan kulturni brend i zaštitimo kulturno naslijeđe našeg područja.", - dodala je pri kraju svog izlaganja o kostolačkoj kulturi posjetiteljima u prepunoj dvorani odžačke Beledije.

S ovim riječima profesorice Pravidur složio se i načelnik odžačke Općine, Jakov Ivanković, dajući bezrezervnu potporu ovome projektu stvaranja novog bosansko-hercegovačkog brenda na lokalnom nivou: - "Mnogo truda je uloženo u izradu ovih posuda, ali mnogo truda se mora još uložiti da ovo postane jedan od simbola Odžaka i Bosne i Hercegovine, jer, ovo je vrlo stara kultura i predstavlja sve narode koji su živjeli ovdje…"

Nakon Male vijećnice, gdje je otvorena, Izložba seli u prostor Pastoralnog centra Župe u Odžaku, gdje će ovu postavku biti još neko vrijeme moguće vidjeti i upoznati se s njom.

Još neko vrijeme ćemo imati mogućnost stati ispred posude od abonosa i ponosno dodirnuti prošlost!

- "Kako to prekrasno zvuči!" – rekao je mons. dr. Franjo Komarica, koji je vidjevši eksponate, jednostavno "naredio": -"Vi možda niste ni svjesni koliko je ova izložba važna i koliku vrijednost imaju eksponati koje sam imao prigodu vidjeti. Ovo ne smije ostati zatvoreno u ovoj prostoriji. To je isto kao da su one posude koje su pronađene, iz Sarajeva vraćene na Pivnicu i tamo opet zatrpane… O ovome se mora čuti!"

Što nam je drugo preostalo, nego napisati ovaj članak…
Tako je u uho autora "ubačena buba"…

- "Nakon ove izložbe, ja vjerujem, da će kostolačka kultura, lokalitet Pivnica i Potočani kod Odžaka, biti upisani ne samo na povijesnu kartu, jer oni to već i jesu, već i na turističku kartu… - rekao je prilikom otvaranja ove izložbe Ivo Jelušić, autor replika starih kostolačkih posuda izrađenih u abonosu, predajući prvi izrađeni suvenir u obliku prastare posude, gošći iz Sarajeva, prof.dr. Andrijani Pravidur.

Više informacija možete dobiti na e-mail This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it..

ABONOS
Drvo je osjetljivo na vlagu i brže propada ako je u vlažnijem okolišu. Ali, ukoliko je ono potpuno uronjeno u vodu, bez kisika, njegov vijek trajanja može biti dulji nego ako je stalno izloženo promjenama okoliša. Kada drvo odleži dugi niz godina u mulju vode tekućice, ono se anaerobno fosilizira, i nastaje subfosilno drvo. Kao takvo, subfosilno, najčešće nailazimo na hrast, brijest i jasen. Ako je riječ o hrastu, nastaje hrastov abonos, odnosno “crni hrast”-dub. Njegove nove osobine su : iznimna čvrstoća, tvrdoća, velika specifična težina i izuzetna otpornost na vanjske nametnike. Starost mu se određuje prema intenzitetu boje, količini soli i željeza u drvu te metodom C-14, uz pomoć radioaktivnog izotopa ugljika.

PIVNICA
Lokalitet Pivnica se nalazi u Potočanima, kod Odžaka.
Čini ga jedan izduženi brežuljak i njegova istočna i zapadna strana se strmo spuštaju prema potocima koji su u blizini. S brežuljka se pruža odličan pogled na ravnicu, a lokalitet pripada donjem toku rijeke Bosne. To je dominantna lokacija, srednje visine, sa tri strane odvojena od okolnog terena, a samo jednom stranom vezana za zaleđe.
Da tu 'nešto ima' otkrili su ratari koji su oranjem na površinu izvukli i brojne fragmente keramike.

“Nalazi Vis kod Dervente, Pivnica kod Odžaka i Donja Mahala kod Orašja imaju veliki značaj u predstavljanju kostolačke kulture na ovome području, a posebno važno je nalazište Pivnica (Potočani) jer se tamo naišlo na jedinstven lokalitet na kojemu nije došlo do miješanja s drugim kulturama.“
(Dr. Alojz Benac, 1962.g.)

PRESS Posavina.org

{jathumbnail off}