U CRKVI HERCEGOVAČKIH FRANJEVACA U ZAGREBU OBILJEŽENA TUŽNA OBLJETNICA 66 POBIJENIH FRATARA
Krv nevinih mučenika postalo je sjeme vjere
U sklopu obilježavanja tužne obljetnice " Dani pobijenih fratara", u samostanskoj crkvi i samostanu Bezgrešnog začeća BDM, Hercegovačke franjevačke provincije u zagrebačkoj Dubravi, služena je sveta misa.
To je samostan kojeg u Zagrebu vode hercegovački franjevci. Tradicionalno, 7. veljače služi se sveta misa u spomen na šesdeset i šest franjevaca Hercegovačke franjevačke provincije stradalih u Drugom svjetskom ratu i poraću. Najveći partizanski pokolj dogodio se 7. veljače 1945. kada su parizanski zločinci pobili i zapalili dvanaest franjevaca u samostanu na Širokom Brijegu. Nakon toga, u poraću, nastavljeno je ubijanje fratara.
"Draga braćo, šesdeset i šestoro naše braće franjevaca je stradalo od zločinačke ruke. Nije ovdje važna okrutnost ubojica, nego stradanje nevinih franjevaca, naše braće. Hercegovačka franjevačka provincija je 1945. bila desetkovana i pred raspadom. No, krv nevinih mučenika postala je sjeme vjere. Pokazali smo to i dokazali. Samo u južnoj Hercegovini u ratu i poraću stradalo je oko dvadeset i četiri tisuće Hrvata.
No, pedesetih i šesdesetih godina prošlog stoljeća nikad se više djece nije rodilo u Hercegovini. Naši franjevački novcijati i sjemeništa bila su prepuna. Mladi su odlazili u fratre i to je sjeme nove vjere i nade. Mi franjevci moramo čuvati spomen na našu stradalu braću. Zajedno sa pukom Božijim, moramo memoriju nevine ubijene braće sačuvati, kazao je u dirljivoj propovjedi fra Slaven Brekalo, gvardijan samostana.
Prije mise franjevački bogoslovi pročitali su imena 66 stradalih franjevaca i mjesta njihove pogibelji. Od samostana na Širokom Brijegu, do cjele Hercegovine i Križnih putova. Pronađene su kosti 34 ubijena franjevca, a za dosta ih se i ne gdje su i kako stradali služeći Bogu i puku. Tradicionalno nakon svete mise, u podrumu je održan skup puka.
Boris ĆAVAR
