Poštujući svoju bogatu tradiciju i običaje, koje su utkane u dubinu njihovih bića, prognani i iseljeni vojvođanski Hrvati organizirani u Zajednicu protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata i Društvo vojvođanskih i podunavskih Hrvata okupili su se i ove, 2024. godine, kako bi podržali inicijatore i obilježili ovogodišnje „Bunjevačko prelo u Zagrebu“, običaj koji se priređuje u zimsko, pokladno vrijeme.
NASTAVLJEN KONTINUITET U ZAGREBU ODRŽANO 33. BUNJEVAČKO PRELO
Ovaj skup Hrvata sa sjevera Bačke održan je 3. veljače 2024. godine u restoranu „Maksimir“ u istoimenom zagrebačkom parku. Na početku skupa u ime suorganizatora brojne goste pozdravio je predsjednik Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema,
Bačke i Banata Ivo Martinović te podsjetio kako ovakvi skupovi čuvaju našu tradicijsku kulturu, naš identitet i naše običaje, koje ponosno nosimo sa sobom gdje god bili. To je i most koji nas povezuje sa našem sunarodnjacima koji su ostali u našem starom zavičaju.
Posebno je pohvalio tim koji je inicirao i operativno odradio organizaciji ovogodišnjeg „Prela“, a koji čine: Ljiljana Rudić – Vranić, Maja Buza Ramić, Mira Fišić, Dinko Ivković i Tomislav Brejar. „Bez njihovog entuzijazma i iskrene ljubavi prema 'Prelu', ali i spremnosti na žrtvu i odricanje, ovo manifestacija ne bi bila organizirana na tako visokom nivou“. Na kraju je predsjednik Ivo Martinović zahvalio Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji prati i podupire kulturne i druge projekte hrvatskih nacionalnih manjina izvan Republike Hrvatske, pa tako i organizacije Hrvata u Republici Srbiji te istakao nadu kako će se ta podrška nastaviti i pojačati, a posebno se zahvalio i sponzorima, istakavši Stjepana Šmita, vlasnika tvrtke „Šmit-elektronic“ i člana Glavnog odbora Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, Hrvatsko nacionalno vijeće iz Subotice te „Podravku“ iz Koprivnice, koji su bili presudni poticaj za organizaciju ovogodišnjeg Prela.
Mirjana Vatavuk, predstavnica Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske prenijela je pozdrave u ime državnog tajnika Zvonimira Milasa te zahvalila svima koji su sve ovo vrijeme nesebično utkali sebe u rad i organizaciju „Prela“, manifestacije koja je u potpunosti uspjela i koju bački Hrvati sa zadovoljstvom pokazuju kao svoju tradiciju, a činjenica da je ona organizacijski podignuta na jednu višu razinu svakako obvezuje organizatore, Zajednicu protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata i Društvo vojvođanskih i podunavskih Hrvata, da je i ubuduće podupiru i oplemenjuje novim sadržajima i slijede njen uzlazni trend.
Mirko Ostrogonac, potpredsjednik DSHV i predsjednik subotičke podružnice te stranke i dosadašnji narodni zastupnik, pozdravio je sve prisutne i podsjetio kako je „Prelo“, ne samo u prvim godinama narodnog preporoda bačkih Hrvata, odigralo nezamjenjivu ulogu buđenja nacionalne svijesti, nego i danas ima nezamjenjivu ulogu za opstojnost bačkih Hrvata.
„'Prelo' jasno pokazuje da nismo od jučer, da raspolažemo vrijednom baštinom koja govori o visokim dosezima kulture minulih razdoblja, a ova tradicionalna manifestacija je implementirala to narodno stvaralaštvo u urbano tkivo sadašnjosti“, rekao je i dodao kako je „Prelo“ u Zagrebu postala tradicija, te zahvalio Zajednici protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata i Društvu vojvođanskih i podunavskih Hrvata za nacionalno osvješćenje svih Hrvata iz Vojvodine, u vrijeme probuđenog nacionalnog ponosa i isticanja onoga što je desetljećima bilo zatomljivano te odao priznanje tim udrugama jer su djelovali na platformi šireg okupljanja i integriranja svih Hrvata iz tih prostora, i to s obje strane Dunava.
Voditeljica 33. „Bunjevačkog prela“ bila je Maja Buza, a u glazbenom dijelu sudjelovao je Tamburaški ansambl „Hajo“ iz Subotice, s gostom u nekoliko pjesama Stankom Šarićem iz „Zlatnih dukata“ te vokalnom solisticom Lucijom Buza. Osim glazbenog programa „Prelo“ je razveselilo sve sudionike bogatim i brojnim tombolama.
Nakon završetka službenog dijela bački Hrvati su „Prelo“ nastavili u druženju i svom zajedništvu, sjećanju na rodni kraj i ponosan život ljudi bačkih ravnica, koji su se oduvijek znali nositi s olujama vremena te ostati snažni i odlučni u čuvanju svog hrvatskog identiteta.
Napisao i snimio: Zlatko ŽUŽIĆ