Naš suradnik Pejo Gašparević je u intervju za portal Vijesti.ba iznio svoje procjene njavaljene ovotjedne posjete predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera Bosni i Hercegovini. Prenosimo sadržaj ovog intervjua u originalnoj vreziji na bosanskom jeziku. O predstojećoj posjeti predsjednika Evropske komisije Jean-Claude Junckera Bosni i Hercegovini, za Vijesti.ba govorio je politički analitičar Pejo Gašparević.
Razgovarao: Nihad Hebibović
- U srijedu će predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker boraviti u posjeti BiH koja dolazi nakon prezentirane Strategije EU za Zapadni Balkan ali u trenutku kada se privodi kraju diskusija oko izmjena Izbornog zakona. Šta se može očekivati od posjete?
GAŠPAREVIĆ: Moja je ocjena da se radi o vrlo ambicioznoj posjeti gospodina Junckera i njegovih suradnika. Dakle radi se o dolasku visoke diplomatske repretentacije vodstva EU. Do toga dolazi nakon što je nedavno objavljena Strategija EU za Zapadni Balkan. Očigledno je da Juncker i njegovi suradnici će pokušati na sve moguće načine dodatno afirmirati tu strategiju koja nije doživjela nekakvu promociju do sada, a toj strategiji ima nekoliko novosti. Tu se spominje da je Zapadni Balkan za EU geostrateška investicija. To znači da u arsenalu EU koja se nije do sada eksponirala kao geopolitički igrač, ali to sada čini, i očigledno je da ona na taj način ističe svoju protutežu Rusiji na Zapadnom Balkanu i da na neki način želi disciplinirati i turske ambicije u ovom dijelu svijeta, samim time što EU sada Zapani Balkan smatra svojom geostrateškom investicijom, i gospodin Juncker će na sve moguće načine pokušati da i EU postaje važan politički igrač.
Posjeta je i komplicirana zato što ona dolazi u jednim vrlo zamršenim okolnostima u Bosni i Hercegovini, kada se vodi nepomirljiva polemika o budućem izbornom zakonu. Po mojoj procjeni gospodin Juncker i njegovi suradnici će što se tiče Izbornog zakona ponašati se izbalansirano. Bit će podjenako prihvatljivi svim akterima u toj polemici i pokušat će na neki način nametnuti se kao autoritet koji nudu rješenje. Da li će u tome uspjeti, teško je iz ove perspektive reći ali očigledne su ambicije EU da se napravi taj pomak.
- Obzirom da su se u javnosti pojavile informacije da Evrpska unija tek na kraju priorieta postavlja provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava a na neki način daje prednost provođenju presude Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić, koliko je to sa stanovišta prijedloga HDZ-a, ide u prilog HDZ-u?
GAŠPAREVIĆ: Izborni zakon ipak nije stranačko pitanje, to je rješavanje nacionalnog pitanja jednog naroda, u ovom slučaju konkrento hrvatskog. Postoje različite informacije. Jedni smatraju da se previše favorizira presuda Ustavnog suda BiH, drugi opet kažu da se previše favorizira prijedlog koji dolazi od strane Hrvatskog narodnog sabora odnosno HDZ-a, ali siguran sam u to pošto imam razvijenu komunikaciju, da EU i njen vrh imaju jako dobre informacije, i pitanje je koliko će oni daleko htjeti ići u rješavanje problema. To je po meni ključno pitanje.
Gospodin Juncker sigurno će pokušati na sve moguće načine na svoju stranu pridobiti i hrvatsku i bošnjačku stranu jer na taj način otima Bosnu i Hercegovinu iz geopolitičkih ralja Rusije, i na neki način primiče Bosnu i Hercegovinu Evropskoj uniji. Njegova posjeta je prije svega geopolitička posjeta, da se pokaže kako i Evropa postaje geopolitički akter na Zapadnom Balkanu, i da to nisu samo Rusija i Turska.
Sigurno je da će u ova dva dana postojati razne interpretacije i ja predviđam da će uoči dolaska Junckera, da će se u bosanskohercegovačkim medijima razviti prava medijska konfuzija i različite interpretacije, ali bih ipak zalagao se za to da se spusti lopta, da vidimo što nam to gospodin Juncker i njegovi suradnici imaju reći, da vidimo koje rješenje nudi, a ne da unaprijed budemo selektori. Možemo pretpostaviti da će se ponašati izbalansirano i diplomatski sofisticirano.
- U ovom trenutku, po Vašoj procjeni, koji prijedlozi koji se generalno mogu podijeliti za dvije vrste, građanski ili prijedlozi o legitimnom predstavljanju, imaju realnije izglede?
GAŠPAREVIĆ: Moje je mišljenje da će se gospodin Juncker ponašati u toj priči legalistički i da će se držati onoga što piše u odluci Ustavnog suda. Oni će se držati odluke tog suda. Ustavni sudovi u sređenim evropskim zemljama su veoma ugledni i to su institucije od velikog autoriteta. Po meni EU će se prilično naslanjati na taj prijedlog ali će paziti da to ne izazove kontraefekat, i na tome gradim svoju procjenu da će ovo biti izbalansirana posjeta, ali sa vrlo naglašenim ambicijama da se pokuša pronaći rješenje, jer već postoje velike primjedbe kako je EU nesposobna da rješava probleme u svome dvorištu. Znamo da je EU kasnila intervenirati kad je BiH napadnuta i kada je izvršena agresija. EU je oklijevala nekoliko godina dok se Amerika nije uključila. I sada postoje slične primjedbe da ne umije riješiti jedan sukob u BiH oko Izbornog zakona, godinama se pati sa time, i očito da su te primjedbe dodirnule vrh EU, i rijetka je prilika da se tako ambiciozno dolazi u neku zemlju kao ovaj put u BiH.
- Lider HDZ-a je više uradio na vanjskopolitičkom planu glede lobiranja za svoje rješenje vezano za Izborni zakon, za razliku od tzv. probosanskih opcija koje u tome smislu nisu izašle iz Kantona Sarajevo. Kako kometirate jedan takav odnos prema navednom pitanju?
GAŠPAREVIĆ: Izborni zakon nije lokalna priča. Treba primjetiti da je u samo zadnja dva tjedna vrlo intezivna diplomatska dinamika. Međutim, naprije se dogodio susret predsjednice Hrvatske sa predsjednikom Turske, onda je uslijedio odlazak gospode Vučića i Izetbegovića u Tursku, pa zatim posjet gospodina Erdogana Papi Franji, zatim posjet trojica članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine Vatikanu. Dakle, radi se o jednoj vrlo intezivnoj komunikaciji i dinamici koja nije toliko artikulirana u bh.medijima, ali treba biti obazriv da se ne zapadne u selektivan pristup. Izborni zakon nije ničija prćija, to je postalo međunarodno pitanje, a pomalo i vjersko pitanje jer ako analiziramo izjave kardinala Puljića, koji u zadnje vrijeme govori kako se topi broj katolika u BiH - dakle i sa te strane postoji jedna vrsta razmišljanja o kojima se vjerovatno govorilo i kod Pape, premda nema preciznih podataka o tome jer je Vatikanska diplomacija uvijek diskretna, ali je time učinkovitija. Sve je to dio jedne priče. Bojim se da su se mediji u BiH ukopali u međusobna trvenja a na međunarodnom planu itekako se diskutira o problemu Bosne i Hercegovine.
Preouzeto s (Vijesti.ba)