Ovo je priča o Marku Ćošković iz Podgore, po ocu Vladi Domaljevačkih korijena, koji u Japanu već tri godine trenira borilačku vještinu kendo i srodne borilačke vještine jukendo i takendo.
Posredovanjem oca mu Vlade Ćošković (Baće Pave) uspio sam iskomunicirati Marka Ćošković u Osaki gdje je otišao prije tri godine ali zbog globalnih pandemijskih okolnosti i obustavljanja zrakoplovnih linija nije mogao dolaziti u Podgoru.
Marko Ćošković ispred Nagoya - dvorca
"Jedva čekam da se vidim s ćaćom, materom, obitelji prijateljima," kaže mi Marko iz dalekog Japana. Marko je mlad osoba, 28 godina mu je ali zvuči zrelo.
On objašnjava kako je u Japan prije tri godine otišao na prijedlog najbolje rangiranog kendo majstora nejapanac u svijetu Alexa Benneta.
"Moj matični klub za ove borilačke vještine u Hrvatskoj je u Zadru gdje je na naše seminare dolazio i Alex Bennet iz Novog Zelanda s japanskom adresom stanovanja. On je u svijetu najbolje rangirani nejapanac za ove borilačke vještine i osobno je meni predložio da idem u Japan što sam ja i prihvatio i evo već tri godine vježbam u toj zemlji," rekao je Marko Ćošković.
On objašnjava kako su kendo, jukendo i takendo popularni u Japanu i mnogi ljudi to vježbaju cijelog života a ima i slučajeva da osobe stare i 90 godina vježbaju ove borilačke vještine.
"To su i borilačke vještine i sport ali su više od sporta," kaže Marko.
Marko Ćošković vježba japanske borilačke vještine , na zaštitnoj opremi ispisano je njegovo ime
Po njegovim riječima kendo je japansko mačevanje dugim mačem, to jest štapom sa štitnikom za ruke izrađenim od bambusa, dok je jukendo umjesto dugog mača (štapa) koristi drvenu pušku a takendo je borilačka vještina koja se vježba s kraćim mačom i osobito je popularna u japanskoj vojsci.
Inače, prilikom vježbanja ovih borilačkih vještina koristi se zaštitna oprema - bogu, koja se sastoji od karakteristične kacige izrađene od debelog pamučnog materijala, s jakim metalnim štitnikom za lice, zaštitnog oklopa za središnji dio tijela, posebnim opasačem koji štiti donji dio trbuha i štitnicima za podlaktice.
Marko kaže kako je do sada dostigao rang treći dan ovih borilačkih vještina a dostizanjem ranga šest dan postaje se učitelj ovih borilačkih vještina.
"Planiram kad se za to stvore mogućnosti u Makarskoj otvoriti klub za vježbanje ovih borilačkih vještina," istaknuo je Marko Ćošković. Dodao je kako takvi klubovi, osim u Zadru, postoje u Splitu, Puli i Rijeci te da trenutačno u Hrvatskoj ima između 200 i 300 polaznika koji vježbaju ove borilačke vještine.
Na moju šaljivu doskočicu kako je on drugi Hrvat koji u Japanu stvara karijeru u borilačkim vještinama nakon Mirka Filipovića, Marko mi kaže kako je Mirko institucija u Japanu koju svi znaju.
"Na spomen Hrvatske svaki Japanac će vam odmah uzvratiti riječima u kojima ističe Mirka Filipovića a također je i Luka Modrić jako popularan u Japanu," kaže Marko Čošković. dodao je kako borilačke vještine koje on vježba nisu klasični natjecateljski sport.
Marko Ćošković s Markom Lukić, predsjednikom Hrvatskog kendo saveza
Marko Ćošković je zanimljiva osoba koji voli izazove. Markova inteligencija je dinamična i teži susretanju s nepoznatim. Istodobno Marko je jednostavna osoba ugodan sugovornik, i kako se to po narodski kaže, vrlo razgovorljiv, a u modernoj terminologiji za takve osobe se kaže da su vrlo komunikativne. Takve Markove prirodne vrline su njegov životni alat pomoću kojeg se on može snaći u svakom kutu kugle zemaljske. Stoga njegov odlazak u Japan ne smatram iznenađujućim nego naprotiv - iznenađenje bi bilo da se osobe takvog prirodnog profila i nadarenosti prikuju samo za jednu sredinu. Markov boravak u Japanu je prirodna posljedica njegova radoznala duha koji ne funkcionira stereotipno nego slijedi vlastitu putanju originalnosti. Marko posjeduje sposobnost upravljanja svojom originalnošću. Osobe poput Marka Ćošković su donositelji novih iskustava koja potiru monotoniju. Zapravo, Marko Ćošković me podsjeća na mojeg prijatelja alpinistu i putopisca Stipu Božić koji se, potaknut svojom originalnošću, popeo na najviše planinske vrhove diljem svijeta.
Za GIP piše: Pejo Gašparević
5.svibnja 2022.