20
Mon, Jan

Pejo Gašparević
Typography

Naš suradnik Pejo Gašparević je u intervju za portal Vijesti.ba uoči posjeta državnog izasanstva BiH Berlinu iznio svoju analizu i procjene mogućih učinaka te posjete. Sastanak članova Predsjedništva BiH sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu jako je važan. On će pružiti mnoge informacije, koje možda neće biti javno rečene, ali će se pozadinski moći očitavati kakve su šanse BiH, te hoće li biti ubrzan njen prijem u EU. Ja mislim da hoće, jer će Evropa sebe morati pogurati u veću brzinu kako bi nadoknadila istupanje Velike Britanije, iskatako je u razgovoru za Vijesti.ba politički analitičar Pejo Gašparević.

pejo gasparevic 700x400

VIJESTI.BA: Članovi Predsjedništva BiH borave u Berlinu na poziv njemačke kancelarke Angele Merkel. Kakve poruče očekujete nakon današnjeg sastanka?

GAŠPAREVIĆ: Posjeta članova Predsjedništva BiH Berlinu dolazi u vrijeme posebnih međunarodnih okolnosti nakon što je Velika Britanija na referendumu odlučila da će istupiti iz EU. To znači proizvodnju efekata da će na mjesto Velike Britanije, koja je bila jedna od vodećih članova EU, pretendovati druge zemlje. Vjerovatno će njemačka diplomatija i sveukupna politika pretendovati da ona sebe promoviše u vodeću diplomatsku, političku i vojnu silu, budući da je već ekonomska sila.

U tom pogledu, može se očekivati blagi porast optimizma nas iz BiH, odnosno imamo razloga očekivati taj optimizam, budući da Njemačkoj rastu diplomatske akcije. Njemačka uloga u Evropi raste, pogotovo nakon istupa Velike Britanije. Ostaje da se vidi na koji će način njemačka diplomatija reagovati u novim okolnostima.

No, jednako tako, treba pažljivo posmatrati kako će domaći političari reagovati na novonastale okolnosti u EU. Da li oni prate trendove u Evropi, da li pokušavaju iskoristiti momenat i preporučiti se nadolazećoj evropskoj sili - Njemačkoj, kako bi se BiH što prije uključila u evropske integracije? To ćemo tek vidjeti.

Ocijenio bih sutrašnji sastanak u Berlinu jako važnim. On će pružiti mnoge informacije, koje možda neće biti javno rečene, ali će se pozadinski moći očitavati kakve su šanse BiH, te hoće li biti ubrzan njen prijem u EU. Ja mislim da hoće, jer će Evropa sebe morati pogurati u veću brzinu kako bi nadoknadila istupanje Velike Britanije. Zemlje na Balkanu su, čini mi se, idealna prilika da se kompenzuje istupanje Velike Britanije, te da se balkansko poluostrvo integriše u EU. Tako bi se izliječile sadašnje rane nastale nakon odluke o istupanju Velike Britanije iz EU.

VIJESTI.BA: Na čemu možemo bazirati optimizam o kojem govorite, budući da su članovi Predsjedništva BiH u Berlin otišli "praznih ruku", odnosno nijedan ključni uslov na putu ka EU nije ispunjen?

GAŠPAREVIĆ: Sigurno je da domaća politička klasa mora pokazati veću ambicioznost za uključivanje u EU. Međutim, domaća politička elita je polivalentna i na skali se kreće od ambicioznih zagovornika u evroatlantske integracije dok sa druge strane, u RS, imamo političku elitu koja kaže da je za EU, ali nije za ulazak u NATO. Ona sve više koketira sa ruskom diplomatijom.

Raspolućenost domaćih političkih struktura je jedna vrsta miraza, sa kojom se ide na sastanak u Berlin. Vidjećemo da li će Njemačka to prepoznati i u veću brzinu pokušati ubaciti domaće političare. Bh. političari su limitirani sveopštim podjelama u društvu u BiH. Stoga, oni, htjeli to ili ne, u ovom trenutku možda ne mogu više, jer moraju voditi računa o vlastitim izbornim bazama. Svako odskakanje od očekivanja izborne baze može ih dovesti u poziciju da budu proglašeni izdajnicima ili nacionalnim bijelim vranama.

Situacija je vrlo kompleksna, ali je očigledno da mi u BiH nemamo ljude koji su profilisani i koji bi nepobitno i sa velikim autoritetom vukli BiH u EU. Umjesto toga, imamo političare opšte prakse koji načelno govore o tome. Očekujem da će ove okolnosti iznjedriti nekoliko političkih figura koje će znati potegnuti BiH prema EU, jer je ova zemlja geopolitički ranjiva. S jedne strane, Rusija sve više pretenduje na područje Balkana i BiH, a Turska jednako tako ne sjedi skrštenih ruku. Čini se da će i EU morati pokazati veću ambicioznost. Međutim, veliko je pitanje kako će reagovati domaće elite. Ako se sada ne iskoristi prilika koja nam se pruža u Briselu da "zagrizemo" u EU, bojim se da ćemo ponovo početi gubiti vrijeme.

VIJESTI.BA: Prepoznajete li među domaćim političkim elitama one koji su iskreno zainteresovani za napredak BiH na evrospkom putu? Postoje li oni koji će "zagristi" evropsku šansu? Šta EU treba ponuditi kao "mamac", budući da sve dosadašnje ponude nisu polučile konkretne rezultate?

GAŠPAREVIĆ: EU nema te mehanizme, samo po sebi, ona nije sila. Ona je zbir zemalja, čak je i okrnjena u ovom momentu. No, taj zbir zemalja može proizvesti veliku moć. EU je, prije svega, bankarska unija. Može ponuditi povoljnije finansijske aranžmane BiH, kako bi se ova država ekonomski oporavila. U tom pogledu, EU može odigrati neku ulogu. EU politički nije jaka, jer postoje veći politički igrači u svijetu od EU.

No, ja stalno upozoravam da naši političari taktiziraju kada idu na razgovore sa evropskim zvaničnicima. Oni, prije svega, vode računa o vlastitim izbornim bazama i nemaju hrabrost da možda nekada postupe nepopularno, ali da to bude za opšte dobro svih naroda i građana u BiH. To je ono što fali ovoj državi.

Treba nam čovjek velikog kalibra, koji će biti autoritet u međunarodnim institucijama, čovjek koji možda neće biti omiljen u domaćim medijima i domaće politička javnosti, ali koji će znati potegnuti u izvlačenju BiH iz tavorenja i stagniranja.

VIJESTI.BA: Članovi Predsjedništva BiH su na početku mandata ubjeđivali su nas u evropsku opredijeljenost i ubrzani put ka EU. Međutim, Mladen Ivanić je napravio zaokret, blokiravši adaptaciju SSP-a. Kako komentarišete ovaj politički potez?

GAŠPAREVIĆ: Mladen Ivanić nikada nije dovodio u pitanje RS. On je samo bio oponent Miloradu Dodiku u načinu kako očuvati RS. Takmičenje između njih zasniva se na tome ko će proizvesti veću količinu efekata kako bi se dopali biračkom tijelu. Ivanić je bio jedna vrsta antijunaka u medijima koji su pod ovakvim ili onakvim uticajem Dodika.

Međutim, onog trenutka kada je Mustava Cerić žestoko kritikovao Ivanića zamjerivši mu njegovo ponašanje, to je bio signal koji je Ivanić jako dobro iskoristio kako bi dokazao svojoj političkoj publici u RS da on nije ništa manji Srbin i ništa manje ne zastupa interese RS od Dodika. Dakle, konkretan povod za takvu evoluciju kod Ivanića treba tražiti u istupu Cerića i kritikama koje dolaze iz Islamske zajednice.

No, smatram da bi Ivanić i bez toga, kako se približavaju izbori, pojačavao svoju nacionalnu retoriku, jer on vidi da se sa svojim dosadašnjim zagovaranjem i prisutnošću u državnim institucijama njegova popularnost u RS topi. Iskoristio je momenat da se "rehabilituje" u biračkom tijelu u RS, što je njegova izborna baza.

VIJESTI.BA: Ipak, činjenica je da posljedice te političke igre snose svi građani BiH, budući da je na sceni svojevrsna blokada evropskog puta.

GAŠPAREVIĆ: Naravno. Sada se vidi da svi političari iz RS imaju jednu retoriku da ne izazovu otpor međunarodnih struktura i da sebe plasiraju za komunikaciju sa međunarodnim predstavnicima u BiH. No, gledajući pozadinski, svi oni na prvo mjesto stavljaju RS. To se radi raznim retoričkim mimikrijama i političkim driblinzima. No, u konceptualnom smislu, nema razlike između Mladena Ivanića i Milorada Dodika. Oba su prvenstveno zaštitinici RS.

Razgovarala: Nevena Šarenac,(Vijesti.ba)