Pejo Gašparević
Typography

"Drukčiji roman o Isusu," u kojem autor Jean Mercier tematizira priču o Isusu i prvim kršćanima, predstavljen je u splitskoj nakladničkoj kući Verbum.
"Pripovijedajući Isusov život na originalan, dubok i zanimljiv način, ovaj 'Drukčiji roman o Isusu' bit će snažan duhovni poticaj onima koji evanđelje nikada nisu uzeli u ruku, a pravo osvježenje onima koji ga dobro poznaju," rekao je glavni urednik Verbuma Petar Balta.

drugciji roman o isusu

Po Baltinim riječima, autor Mercier svojim pripovjednim stilom i psihološkim finesama omogućava da doživimo dramatičnu dimenziju Kristova života, ali i egzistencijalnu napetost koju On pobuđuje u onima koji ga susreću.
"Roman tako, među ostalim, pripovijeda o čemu je razmišljao Josip gledajući sina koji je odlučio da se neće ženiti, kao i o tome što je Mariji prolazilo kroz glavu kada je s napunjenih trideset godina Isus napustio dom," kazao je Balta.

Objasnio je kako autor Mercier pokušava prodrijeti u nutrinu i mnogih drugih likova čiji se život „zakomplicirao“ u susretu s Isusom, pa tematizira kako je Petrova žena prihvatila odluku svojega mladog supruga da je napusti i pođe za tim neobičnim prorokom, koje su tame nastanjivale iskrivljenu i ratobornu Judinu psihu te zašto je Toma zahtijevao da stavi prst u Kristove rane i s kojim se duhovima on borio.

Balta smatra kako će "Drukčiji roman o Isusu" omogućiti čitateljima da promotre Isusa iz sasvim nove perspektive, da se poistovjete s likovima, dijeleći njihove nade i sumnje, sve dok iznutra i sami ne dožive preokret koji je Isus izazivao kod suvremenika, a koji i danas izaziva u srcima ljudi.

Jean Mercier (1964. – 2018.) bio je poznati francuski intelektualac, dugogodišnji zamjenik glavnog urednika tjednika La Vie gdje od 1999. godine radio kao novinar. Teolog je, poznavatelj Crkve i autor knjige o celibatu svećenika. Književni uspjeh doživio je svojim prvim romanom "Monsieur le cure fait sa crise," koji je postao međunarodni bestseler, a preveden na hrvatski jezik pod naslovom "Kad župniku prekipi."

Za Posavinu.org piše Pejo Gašparević