Strast ostaje dok se ne ugasne
Sudbina se uplela u moj život i žestoko me stresla. Sad novo životno poglavlje moram otvoriti ako mislim opstati.
Sudbina se uplela u moj život i žestoko me stresla. Sad novo životno poglavlje moram otvoriti ako mislim opstati.
Odavno sam se povukla u sebe, puno toga nisam imala hrabrosti izgovoriti, moja bol, moje suze, moj život.
Razočarana, neraspoložena, sjetna, bolna, vrištim u sebi još od posljednje noći s tobom... snagu skupljam... krhotine razuma nižem... bedeme opet dižem..
Ne mogu dokučiti što se događa, gdje i da li sam pogriješila, popustila sam u jednom trenutku strasti, razum ne slušam.
Znam samo jedno, neću i ne mogu biti jedna od krpa s kojom se briše pod, nisam štraca.
Neću i ne mogu biti jedna od dežurnih koja čeka tvoje tople ruke.
Hodam oko drveta koje to nije, oko panja, koji to nije, oko stabla koje to nije po meni je to simbol života, snage, volje svakodnevno prolazim dva puta dnevno pokraj drveta, ne zagledam, ne dižem glavu, samo promatram kako ću što brže do autobusne stanice stići i uloviti autobus koji će me do posla odvesti danas laganim koracima se vraćam izmoždena i promatram drvo, podigla sam pogled i ugledala lišće, sitno, maleno, nježno.
Prijatelji su bogatstvo, razgovori s njima donose zrna razuma, smjer za dalje. To me sad spašava, drži glavu iznad vode, tonem, tlo pod nogama gubim, ne prepoznajem se, to nisam ja. Danima tužna, mučeći sebe, zavapila sam :"dragi moj prijatelju, pomozi mi, događa mi se nešto čudno, bujica riječi iz mene izvire, zapisujem, neprekidno mi misli kolaju, nemam sna niti koncentracije, pišem, ... pa brišem, ... pa opet pišem i brišem.. sročila sam misli u priču, čitam ju i nešto mi nedostaje.
Mašta je radost, put, život...a s druge strane pakao kad te uljulja i uvjeri da je moguće neostvarivo. Oduvijek sam maštala i to me održalo, spašavalo, držalo glavu iznad vode nosilo me i uljuljalo da je sve lijepo i dobro, ako je loše da je privremeno, da će proći.
Nakon dugo vremena sam si uzela slobodan dio dana onako, samo za sebe i svoje potrebe, a iskreno rečeno priželjkivala sam danima taj dan. Uz planova bezbroj a sve se svelo na ljenčarenje u krevetu, lješkarim, ušuškala sam se i čitam, zapisujem i surfam... nemam baš nešto volje ni za kakve razgovore, komunikaciju, dopisivanja. Posvetila sam sebi ovaj dio sunčanog dana.