Mačkare/maškare su garevačka tradicija
- Details
- Mišo Perak
- Garevac
Dolazak korizme u Garevcu (Bosanska Posavina) oduvijek je bio poseban period godine koji označava oštar prijelaz iz veselog, bučnog pokladnog vremena u tišinu, post i molitvu. Taj prijelaz najbolje utjelovljuju tradicionalne mačkare/maškare, koje su u narodu poznate i kao poklade.Evo kako se taj običaj tradicionalno njegovao lod nas u Posavini i Garevcu.
Posljednji trzaj veselja
Prije nego što nastupi Čista srijeda (Pepelnica), obično na Pokladni utorak selo bi oživjelo kroz maskirane skupine. U Garevcu su mačkare/maškare bile spontane, ali duboko ukorijenjene u zajednicu.
Maskiranje: Najčešće su se koristili materijali koji su bili pri ruci – stari kaputi okrenuti naopačke, krzna, čađ za lice i improvizirane maske od kartona, platna ili kože.
Obilazak kuća: Skupine maskiranih mještana (često mladića i djevojki a danas i starijih osoba) obilazile su selo idući od kuće do kuće. Njihov dolazak bio je popraćen pjesmom, šalom i bukom, što je simbolično trebalo otjerati "zle sile" i zimu.
Darivanje: Domaćini bi mačkare/maškare dočekivali s radošću (i ponekom šalom), darivajući ih onim što se u kući našlo: voćem, jajima, slaninom, krafnama ili rakijom.
"Zatvaranje" veselja
Naa Pokladni utorak, slavlje bi doseglo vrhunac i to je bila posljednja prilika za mrsnu hranu i ples prije dugih 40 dana posta. U narodu se pazilo da se sva "mrsna" hrana pojede do ponoći, jer s prvim otkucajima sata koji označava srijedu, nastupa strogi post.
Dolazak Korizme je vrijeme tišine.
U Garevcu se korizma (četrdesetnica) shvaćala vrlo ozbiljno. Odmah nakon bučnih mačkara/maškara atmosfera u selu bi se potpuno promijenila:
Pepelnica: Na Čistu srijedu mještani su odlazili u crkvu na pepeljenje, prihvaćajući simboliku prolaznosti: "Spomeni se čovječe da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti."
Post i nemrs: Garevljani su bili poznati po strogom pridržavanju posta. Stariji su znali postiti "o kruhu i vodi", a iz prehrane bi potpuno nestali meso i mliječni proizvodi.
Odricanje; U Garevcu je bio red da se u korizmi čovjek nečega odrekne, rakije, cigareta, slatkiša i još puno toga, kako bi osjetili da je to posebno vrijeme.
Prestanak zabava: Instrumenti bi se "objesili o klin". Nije bilo vjenčanja, kola niti glasnog pjevanja. U Domu ne bi bilo više igranki. Umjesto toga, večeri bi se provodile u zajedničkoj molitvi krunice i pjevanju Gospina plača.
Zanimljivost: Stariji mještani Garevca sjećaju se kako su se za korizmu posebno prala posuđa ("ispiranje od masti") kako u njima ne bi ostalo ni trunke mrsne hrane za vrijeme posta.
Međutim moramo priznati da je bilo i onih kojih koji su često znali upotrebiti riječi Čista srijedo hoćeš doći skoro, i ja bih se otrijezniti moro.
Mišo Perak:
Potpisani ugovori za inventarizaciju Starače i Tišine
- Details
- Zdenko Barbarić
- Posavina
U zgradi Vlade Županije Posavske u Orašju danas su potpisani ugovori za realizaciju projekta izrade inventarizacije flore, faune i fungi u zaštićenim krajobrazima Starača i Tišina.
Izvještaj sa sastanka vijećnika MZ Garevac
- Details
- Mišo Perak
- Garevac
Jučer je na mjesnom groblju u Garevcu održan važan sastanak vijećnika Mjesne zajednice, kojem sam i ja osobno prisustvovao.
Donijeli smo nekoliko nužnih odluka vezanih uz sigurnost i uređenje našeg groblja.
Ključne odluke:
1. Uklanjanje borova kod kapelice: Donesena je odluka o sječi borova koji se nalaze neposredno uz grobljansku kapelicu. Stabla su prerasla svoju mjeru, te postoji opravdan strah da bi uslijed jačeg vjetra moglo doći do lomljenja grana ili cijelih stabala, što bi izravno ugrozilo stupove i samu konstrukciju kapelice kao i nadgrobne spomenike. Također se vidi da ti borovi tijekom zime gube svoje zimzelene iglice koje se osuše i opadaju i prekriju veliku površinu oko kapele i ulaza u groblje. Isto tako padaju na krov kapele i ostaju u oluku tako da smetaju i odvodnju te se mora penjati kako bi se to očistilo.
Nedostatak toga će biti hlad, koji je dobro dolazio za vrijeme ljeta i mise za blagdan Iline.
2. Sječa starog garevačkog hrasta: Nažalost, morat će se ukloniti i stari garevački hrast. Iako je on simbol našeg mjesta, drvo je u takvom stanju da prijeti padom, čime bi se nepovratno uništili obližnji nadgrobni spomenici.
Desetljećima se svakoga proljeća odijevao novim lišćem, ponosno je širio krošnju, a u zemlju zakapao dugo korijenje - taj stari hrast u Garevačkom groblju.
Godinama je oplakivao pokojne, žalostio se odlascima Garevljana u tuđe, daleke krajeve, očekivao njihove povratke. I one kobne god. 1992., gledajući barbarski izgon Garevljana s njihove stoljetne grude, teška se tuga uvukla u njegovo korijenje, deblo i grane.
Od toga se dana taj naš ponositi hrast počeo sušiti da bi konačno ispustio dah života. No, on je i danas tu, svoj na svome, suh, uspravan, prkoseći ljudima i vremenima, doziva svoje Garevljane da se vrate na stara djedovska ognjišta. Napomenut ću da je GIP taj posao odradio s Mladenom Đorđević koji nije uzeo ni jedna marke a rizikovao je život jer se penjao na njega i sjekao stup po stup.
Kada se hrast sanirao Niko Tokić Dikača je rekao "hrast se nikada ne bi sam osušio da mu netko nije obrezao koru pri zemlji oko 10 cm visine i to je izazvalo sušenje. Tada je pobrojao godove i našao 333 goda u crveni stabla a u dijelu bijeladi ispod kore se nije moglo brojati jer se već bila isprljadičila". Dakle taj stari garevački hrast živio je 333 godine.
Što je najzanimljivije u svemu ovome je kako ja osobno ne znam gdje su mi pradjedovi pokopani (a to je povijest duga 100 godina) jer mi to nitko ne zna kazati, a mnogima od vas to nije palo ni napamet nekoga pitati.
Poziv umjetnicima i kiparima
Budući da je ovaj hrast dio povijesti Garevca, ne želimo da samo nestane. Pozivamo sve garevačke kipare ili akademike koji imaju viziju ili ideju kako iskoristiti drvo ovog hrasta za izradu umjetničkog djela ili spomen-obilježja, da nam se jave. Bilo bi vrijedno sačuvati taj dio naše povijesti kroz umjetnost.
3. Bademi ili bagremovi na zemljištu pokojne Danice Ivkine su godinama prljali obližnje spomenike jer se lišće non stop taložilo po groblju je također zahtijevalo sječu i čišćenje. Međutim Mišo Perak nije uspio doći u kontakt s Daničinom kćeri u Švicarskoj a MZ nije htjela bez odobrenja da to i sječe. Sada je došao netko i isjekao ih sebi za ogrjev tako da toga problema neće više biti.
Jedino što je od njih ostalo je granje koje će se morati popaliti i razbacani lampinjoni koje je određeni broj Garevljana bacao preko ograde umjesto da ih odnese u kontejner. Isto tako dalo se vidjeti kako i neki mještani ostave pune vrećice najlonske lampinjona zakačitih na ogradu kod pok. Stipe Taira. Kao da je netko dužan nositi u kontejner njihov otpad koji je od njihovih bližih ostao na grobovima.
Kako osigurati sredstva?
Važno je napomenuti da Mjesna zajednica trenutačno nema raspoloživa sredstva za ovaj pothvat. Sječa je izuzetno zahtjevna jer zahtijeva najam specijalne dizalice (korpe) za rad na visini, što predstavlja značajan trošak.
Prijedlozi za prikupljanje novca:
1. Dobrovoljni prilozi mještana: Organiziranje akcije "Za sigurnost našeg groblja" gdje bi svaka obitelj mogla donirati simboličan iznos.
2. Donacije dijaspore: Garevac ima veliku i povezanu zajednicu u inozemstvu. Objava na portalu posavina.org ili društvenim grupama često urodi plodom.
3. Zahtjev općini: Službeni dopis nadležnim općinskim službama za hitnu intervenciju zbog ugrožavanja javnog dobra i sigurnosti građana.
4. Sponzorstva poduzeća: Kontaktiranje lokalnih tvrtki koje posjeduju mehanizaciju ili bi željele donirati sredstva u zamjenu za zahvalu u službenom glasilu.
S poštovanjem,
Mišo Perak
Garevačke prstendžije ponovo su osvojili turnir u Prstenu
- Details
- Mišo Perak
- Garevac
Vlado Tokić Dikača i njegova ekipa iz Garevca već godinama s ponosom predstavljaju Posavinu kroz staru i tradicionalnu igru Prsten.
Njihova posvećenost, trud i ljubav prema ovom običaju učinili su ih jednim od najuspješnijih timova u regiji. Gdje god da se pojave, ostavljaju snažan trag i gotovo redovno osvajaju turnire.
Prijem branitelja povodom Dana Općine Odžak
- Details
- Mišo Perak
- Odžak
Povodom Dana Općine Odžak i 30-ete obljetnice od povratka u spaljeni grad, danas 8.2.2026. na Dan općine u Maloj vijećnici – Belediji svečano je upriličen prijem za branitelje, kao izraz duboke zahvalnosti i trajnog poštovanja prema svima koji su u najtežim trenucima stali u obranu Odžaka, njegovih ljudi i prava na povratak.
Intervju s aktualnim načelnikom općine Odžak
- Details
- Mišo Perak
- Odžak
Povodom tridesete obljetnice od povratka pučanstva u spaljeni grad Odžak, za portal posavina.org stupili smo u kontakt s trenutačnim načelnikom općine Odžak gospodinom Anesom Osmanović i napravili smo jedan opširni intervju kako bi iz prve ruke mogli prenijeti čitateljima najaktualnije stanje i situaciju u općini. Uzimajući u ozir da su vi dani puni raznih aktivnosti i obveza zahvaljujemo se načelniku što je našao vremena i za nas.
Borac s pola srca koji voli Garevac
- Details
- Mišo Perak
- Garevac
Naš portal ustrajno prati događanja i sudbine naših ljudi koji svojom sudbinskom životnom stazom koračaju diljem svijeta. Tražeći osobe koje samozatajno i bez ikakve medijske prašine da objelodane svoje posebnosti ovaj puta smo za vas iz anonimnosti izdvojili jednog mališana garevačkih korijena velikog borca, maloga srca koji s velikim trudom i ustrajnim radom pronosi lijep glas Posavski izvan rodnog kraja njegovih predaka.
Općinski načelnici u Odžaku 1996. – 2026.)
- Details
- Mišo Perak
- Odžak
Povijest lokalne samouprave u Odžaku od povratka stanovništva 1996. godine do danas odražava političku dinamiku poslijeratne Bosne i Hercegovine, s fokusom na obnovu, suživot i ekonomski razvoj.
Tijekom svih ovih mandata, zajednički izazov za sve načelnike ostao je isti: zaustavljanje iseljavanja mladih i privlačenje investicija u industrijsku zonu, koristeći prednost blizine granice s Europskom unijom.
30. obljetnica povratka u Odžak (1996. – 2026.)
- Details
- Mišo Perak
- Odžak
Općina Odžak, smještena u pitomoj Bosanskoj Posavini, predstavlja jedan od najsnažnijih simbola stradanja, ali i nevjerojatne obnove nakon Domovinskog rata. Njezina povijest devedesetih godina duboko je urezana u kolektivno sjećanje naroda ovog kraja. S obzirom na to da je trenutačno veljača 2026. godine, nalazimo se u godini u kojoj se obilježava točno 30 godina od povratka stanovnika u svoje domove.
Masovna grobnica u Garevcu
- Details
- Mišo Perak
- Garevac
Cijenjeni čitatelji nemojte zaboraviti da su Garevac, Burića štala i zajednička grobnica mjesta posebnog pijeteta koja nas obvezuju i opominju!
Masovna grobnica u Garevcu (poznata i kao stratište Burića štala) predstavlja jedno od najbolnijih mjesta stradanja hrvatskog naroda Bosanske Posavine pred sam kraj i neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Budimo partneri kao labudovi!
- Details
- Mišo Perak
- Mišo Perak
Labudovi su jedna od najprepoznatljivijih ptica na svijetu, a stoljećima su inspiracija za mitove, bajke i umjetnost. Njihova elegancija na vodi i snaga u zraku čine ih fascinantnim bićima. Oni pripadaju porodici pataka (Anatidae), ali su znatno veći i dostojanstveniji od svojih rođaka.
Napokon smo doživljeli useljenje u Malu vijećnicu "Belediju"
- Details
- Mišo Perak
- Odžak
Od danas 5. veljače 2026. nakon dugih 30 godina zgrada Male vijećnice "Beledije" u Odžaku ponovo je otvorila svoja vrata i ponovno je u funkciji i služi kao sjedište općinskog načelnika i predsjednika općinskog vijeće za svečane prijeme, ostajući najfotografiraniji i najprepoznatljiviji motiv Odžaka. Točno prija 30 godina i samo tri dana prija povratka mještana, agresor je uništio ovo remek djelo.