Pejo Gašparević
Typography

Balkan je predsoblje Zapada. Tako bi se moglo ocijeniti geopolitičko situiranje Balkana nakon summita u Varšavi 12 zemalja srednje i istočne Europe okupljenih u Inicijativi triju mora koju su potaknule Hrvatska i Poljska a na skupu u glavnom poljskom gradu snažno ju je podržao i Američki predsjednik Donald Trump.

Piše: Pejo Gašparević

Na summitu u Varšavi pljuštale su (ne)izravne geopolitičke poruke, kako one globalne naravi tako i one regionalne koje su usmjerene na područje Balkana. U ovom uratku načelno ćemo se usredotočiti na geopolitičke reflektore usmjerene s varšavskog summita u pravcu Balkana ali nećemo izostaviti ni globalne geopolitičke trendove pošto je aktualno globalno i regionalno miješanje geopolitičkih karti međuovisno, to jest međusobno se pothranjuju.

Znakovitim se čini poziv Američkog predsjednika Trumpa Hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović da "učini sve što je u njezinoj moći da se ubrza proces pomirenja na zapadnom Balkanu." Takvo Trumpovo adresiranje poruke, koja se odnosi na Balkan, veliko je priznanje Hrvatskoj predsjednici Grabar-Kitarović, jer se iz te poruke iščitava povjerenje vodeće svjetske sile u Hrvatsku predsjednicu i Hrvatsku uopće. Hrvatskoj kao članici NATO-a i Europske unije (EU) ovom je porukom dodijeljena uloga pomiritelja na zapadnom Balkanu. Jasno je kako se uloga pomiritelja daje onomu tko se već  afirmirao kao vjerodostojan i tko ima detaljan uvid u balkanske zamršenosti.

sumit varsava 9001

Hrvatska je predsjednica Grabar-Kitarović na Varšavskom summitu svoje stajalište artikulirala ovako: "Još je Gorbačov srušio Berlinski zid. Oni koji su od nas rođeni s pogrešne strane 'želejzne zavjese' vidjeli su kako se svijet ruši. Iako je zid u fizičkom smislu srušen, još postoje brojne posljedice u našoj regiji. Još uvijek postoji potreba da se sruši zid između stare i nove Europe, odnosno između istočne i zapadne Europe. Mi smo srednja Europa."

U ovih nekoliko rečenica Hrvatska je predsjednica sublimirala ključne poteškoće (geo)političkog mentaliteta u istočnoj Europi, to jest Balkanu koji još uvijek muku muči s talozima "titoizma," "pokreta nesvrstanosti," "komunizma kao raja na zemlji," "političkog jugoslavenstva." Upravo su to ideološke i geopolitičke odrednice koje su prostor istočne Europe bacile na, kako Hrvatska predsjednica ispravno detektira, pogrešnu stranu "željezne zavjese."

To je "ona" strana "željezne zavjese" koja je kroz nametnute komunističke režime producirala partijska jednostranačja, diktature, likvidiranja neistomišljenika i tako limitirala razvoj demokracije. Pogrešna strana "željezne zavjese" je proizvela civilizacijsko zaostajanje istočne Europe za Zapadom. Prepoznatljiv je fenomen u zemljama istočne Europe, na poseban je način uočljiv i u Bosni i Hercegovini, da se u javnosti kao zagovaratelji europskih vrijednosti pokušavaju etablirati oni koji se nikada nisu distancirali od komunističkog jednostranačja i zločina jugokomunističkog režima i "nesvrstanosti," iako su upravo to vrijednosti suprotne europskim i euroatlantskim vrijednostima. Europska unija i NATO su nastali da bi spriječili širenje komunizma na Zapad.

sumit varsava 900

Paradoksalno je da se oni koji se nisu oslobodili prtljaga komunističkog mentaliteta busaju u vlastita prsa promovirajući se u zagovaratelje europskih vrijednosti. Taj paradoks govori o dubinskoj geopolitičkoj zapuštenosti Balkana i BiH. Taj paradoks ujedno govori kako su Europa i Zapad propustili afirmirati na Balkanu i BiH svoje civilizacijske kriterije kojima bi se taj prostor intenzivnije usmjeravao ka Zapadu. Tu pasivnost Zapada koriste Rusija i Turska koje se, svaka na svoj način i svaka iz svojih razloga, geopolitički infiltriraju na Balkan a sami time i u BiH.

Prekomjerno ispunjen liberalnim svjetonazorima Zapad se pretvara u plijen nezapadnih svjetonazora koji nisu limitirani liberalizmom. Takvu opasnost po Zapadnu hemisferu Trump je u svojem varšavskom govoru skicirao sljedećim rečenicama:"Temeljno pitanje našeg vremena je hoće li Zapad imati volju za preživljavanje. Imamo li povjerenja u naše vrijednosti da ih branimo po svaku cijenu? Imamo li dovoljno poštovanja za naše građane da zaštite naše granice? Imamo li želju u hrabrost da sačuvamo našu civilizaciju pred onima koji bi je uništili?"

Pitanja su krupna, a budući da ih je izrekao državni čelnik najmoćnije sile svijeta, implikacije se čine neizbježnim. Tim prije što je Trump dao naslutiti dodatno geopolitičko učvršćivanje Zapada u odgovoru na globalnu terorističku prijetnju rekavši: "Suočeni smo s ideologijom koja želi terorizam i ekstremizam diljem svijeta, ali obranit ćemo našu civilizaciju."

sumit varsava 1024

Čini se kako je na varšavskom summitu Inicijative triju mora udahnuta i nova geopolitička energija Zapadu. Može se očekivati kako predstoji snažnije oblikovanje prozapadnih geopolitičkih orijentacija i na Balkanu, to jest i u BiH.

Za GIP piše Pejo Gašparević
7. srpnja 2017.