22
Tue, Oct
11 New Articles

Odžak
Typography

 U Odžaku u hotelu Euro održan je Okrugli stol pod nazivom “Europske perspektive Hrvata na prostoru Bosne i Hercegovine” a koji je organiziran u suradnji Hrvatskog kulturnog društva Napredak i Udruge Hrvatsko zajedništvo. Dva dana ranije na istu temu i sa istim sudionicima organiziran je Okrugli stol u Napretkovom kulturnom centru u Zagrebu.

Organizacijom okruglog stola u Zagrebu i Odžaku željelo se upoznati javnost u dvije države sa problemima s kojim se susreću Hrvati u Bosni i Hercegovini, a posebno je značajno da je ta problematika otvorena na mjestu i s ljudima na koje se ta problematika najviše odnosi.

Organizatori su u svom uvodnom dijelu napomenuli da se radi o znanstvenom skupu te da se isti ne organizira kao politički skup, nego je osnovna težnja bila pokušati mladima predočiti europske vrijednosti i upozoriti ih na neodrživost sadašnje opće situacije življenja na prostoru Bosne i Hercegovine.hnk 900

Sve prisutne u ime domaćina pozdravila je Marica Hrnkaš, predsjednica HKD-a Napredak – podružnica Odžak, koja je izrazila zadovoljstvo što je Odžak odabran za organizatora ovog skupa. U ime Središnje uprave HKD Napredak i predsjednika prof. Franje Topića, prisutne je pozdravio Franjo Bratić, član Središnje uprave HKD Napredak.

Dr. sc. Nediljko Matić govoreći na temu “Ustavno pravni položaj hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i ideja hrvatskoga zajedništva”. Uočio je problem „ogađivanja“ života Hrvata u BiH s kojim su Hrvati u Bosni konstantno suočeni, što medijski, a što formiranjem javnog mijenja, kako život za Hrvate u BiH nije moguć. Dr. Matić ističe, da je upravo iz tih razloga važno proučiti stavove Ive Pilara iznesene u knjizi „Južnoslavensko pitanje i svjetski rat“, kako bi se sa takvim tezama prestalo.2

„Ne može se htjeti BiH, a ne htjeti da ona bude i tvoja država. Moramo ovdje biti potpuno jasni i principijelni. Hrvati kao politički narod imaju dvije države gdje su oni konstitutivan narod. To su Republika Hrvatska i BiH. Mi smo tu jasni u tome kada tvrdimo da smo u BiH konstitutivan narod uz Bošnjake i Srbe također kao konstitutivne narode. Naravno, da kod toga priznajemo konstitutivnost svakog građanina koji su pripadnici drugih naroda“, kazao je, u svom izlaganju dr. sc. Nediljko Matić.

Prof dr. Pavo Barišić kroz svoje predavanje “Prinosi Hrvata filozofiji i znanosti u Europi – s posebnim osvrtom na Juraja Dragišića (oko 1445. – 1520.), Josipa Stadlera ( 1843. – 1918.) i Ivu Pilara (1874. – 1933.)” predstavio je djelovanje Hrvata iz BiH i oni koji su svojim djelovanjem bili vezani uz nju. Posebno je izdvojio djelovanje Juraja Dragišića porijeklom iz Srebrenice koja je u to vrijeme bila jedno od najznačajnijih nalazišta srebra na ovim prostorima, po kojoj je i franjevačka provincija dobila ime Bosna Srebrna. Juraj Dragišić imao je veoma interesantan životni put, a zanimljiva je i činjenica da je on za svojega života sudjelovao u najznačajnijim raspravama, intelektualne i kulturne Europe.1 1024

eoma zanimljivo izlaganje imala je mr. sc. Marija Šerić koja je govorila na temu “Multikulturalnost i multikonfesionalnost u Bosni i Hercegovini”. Današnje vrijeme i procesi velikih migracijski kretanja u svijetu sigurno su doprinijeli da ova tema postaje sve značajnija, jer Europa i svijet traži modele za rješavanje problema koji su zbog dugotrajnog „guranja stvari pod tepih“ izbili kao jedno od najznačajnijih problema s kojima se svijet danas susreće.

Na početku svog izlaganja Marija Šerić je objasnila osnovne karakteristike multikulturnog i multikonfesionalnog karaktera Bosne i Hercegovine, te pojmove i koncepte koji se koriste u suvremenim akademskim i političkim raspravama o multikulturalnosti. Također je objasnila i temeljne značajke multikulturalizma i interkulturalizma sa nekim specifičnostima kulturne i vjerske raznolikosti Bosne i Hercegovine.

„Iako je koncept intekulturalizma kako sam već naglasila kako u teoriji, jednako i u praksi, višeznačan koncept i iako postoje čak i prijepori oko opravdanosti njegove uporabe, držim da je upravo usmjerenost na dijaloški, dinamični odnos među kulturama koji predstavlja srž interkulturalizma relevantan za bosanskohercegovačku zbilju. Naime, interkulturalizam odnosno interkulturni dijalog istovremeno uvažava i poštuje njezinu kulturnu raznolikost, ali i naglašava „dijalošku dimenziju njene multikulturalnosti.“ Kreiranje takvog političko-pravnog i društvenog konteksta koji će omogućiti ne samo istinsko očuvanje pojedinačnih kolektiviteta nego i stvoriti preduvjete za njihov ne samo suživot nego i aktivni život i prožimanje od temeljene je važnosti za očuvanje istinske multikulturalnosti BH koja neće biti izvorom nestabilnosti, nego bitan faktor integracije, društvene kohezije, stabilnosti i očuvanja mira, ali i ekonomsko gospodarskog razvoja,“ naglasila je Šerić u svom izlaganju.

4

Akademik Mislav Ježić je svoje izlaganje usmjerio prema europskim perspektivama Hrvata u Hrvatskoj i BiH, analizirajući postojeće stanje i utjecaj globalnih svjetskih sila na njihovo rješavanje. Položaj ovih zemalja kroz povijest je uvijek bio na putovima i u doticajima različitih civilizacija, pa je ta činjenica bitno određivala stanje i budućnost naroda na tim prostorima. Iako protekli rat mnogi žele podvesti pod nekakve lokalne etničke i nacionalne sukobe, činjenica je, naglasio je akademik Ježić, da je sudbina života ljudi na ovim prostorima bila vezana uz interese velikih sila, kako u povijesti tako i danas, te da su narodi koji tu žive uglavnom vrlo malo odlučivali o svojoj sudbini. I pored navedenih činjenica, akademik Ježić ima nadu za kvalitetnije pristupanje problemu Hrvata u BiH kako hrvatske političke elite tako i svih drugih segmenata europskog društva.

Na kraju službenog dijela programa s glazbenim recitalom nastupila je mlada gitaristica Lucija Štivičić, koja na preporuku uglednih profesora nastavlja svoje glazbeno usavršavanje u Grazu.

3

Preuzeto s HKD Napredak