Načela federalizacije  su alat za uspostavu pravednijeg institucionalnog ustroja Bosne i Hercegovine. Europski  parlament usvajanjem rezolucije o napretku za 2016., kojom  se zagovaraju načela federalizma, decentralizacije i pune ravnopravnosti konstitutivnih naroda,  vratio je  nadu u oporavak ideje Bosne i Hercegovine koja je bila ozbiljno potkopana nametanjem platformaške vlasti i Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda ali bez većinske glasačke potpore tog naroda.

Novouspostavljena Jadranska trilaterala, koju tvore Hrvatska, Albanija i Crna Gora, geopolitički je instrument za jačanje stabilnosti u jugoistočnoj Europi i suzbijanje ekstremizma u tom dijelu našeg kontinenta. Takvu kvalifikaciju najnovijeg savezništva između Zagreba, Tirane i Podgorice nudi deklaracija koju su potpisali ministri vanjskih poslova triju zemalja Davor Ivo Stier, Ditmir Bushati i Srđan Darmanović na inauguraciji Jadranske trilaterale upriličene u Splitu prošlog tjedna (10. veljače 2017.)

Bosna i Hercegovina će se u 2017. godini suočiti sa provjerom  svoje geopolitičke opredijeljenosti između euroatlantskih integracija sa Zapadne strane, te Ruskih i Turskih geopolitičkih stremljenja kao i uloge Islamskog svijeta sa Istočne strane. Političke elite u BiH  u nadolazećoj godini također imaju zadatak  izjasniti se  o  dvoentitetskom ustroju, terorističkim prijetnjama i imigrantima.

Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta usvajanjem prijedloga najnovije rezolucije o BiH, u kojoj se traži poštivanje načele federalizma, decentralizacije i pune ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana, trasirao je stazu za uspostavu institucionalne ravnopravnosti  Hrvata i geopolitički usmjerio Bosnu i Hercegovinu ka Zapadu.

europarlament 900

Piše: Pejo Gašparević

Takvo tumačenje oslonac pronalazi u sadržaju rezolucije gdje se nedvojbeno može iščitavati opredijeljenost Europskog parlamenta da se ambicioznije no do sada suprotstavi nacionalnoj neravnopravnosti, te pokušajima odvlačenja Bosne i Hercegovine u geopolitičke interesne sfere Rusije i Turske što bi u konačnici značilo ugrožavanje teritorijalnog integriteta europskog kontinenta.

Ključnim se čini dio rezolucije u kojem se poručuje sljedeće: "BiH neće biti uspješan kandidat za članstvo u EU-u dok se ne uspostave odgovarajući insticionalni uvjeti."  Zatim se poziva "sve političke čelnike da rade na uvođenju potrebnih promjena, uključujući i promjenu izbornog zakona i uzimajući u obzir načela iznesena u ranijim rezolucijama, uključujući načelo federalizma, decentralizacije i legitimne zastupljenosti."

U  citiranom dijelu rezolucije, diplomatski obazrivo ali posve jasno Bosni i Hercegovini je izručen kriterij po kojem bez "uspostave odgovarajućih institucionalnih uvjeta" ona neće biti uspješan kandidat za članstvo u Europskoj uniji. Traženjem "uspostave odgovarajućih institucionalnih uvjeta" ovom se rezolucijom, zapravo, šalje poruka kako Bosni i Hercegovini za članstvo u Europskoj uniji nedostaje pravičniji institucionalni ustroj.

U potrazi za pravičnijim institucionalnim komponiranjem Bosne i Hercegovine, rezolucija zagovara "uvođenje potrebnih promjena, uključujući  i promjenu izbornog zakona i uzimajući u obzir načela unesena u ranijim rezolucijama, uključujući načelo federalizma, decentralizacije i legitimne zastupljenosti." Drukčije rečeno, institucionalna reorganizacija Bosne i Hercegovine  cilja na promjenu izbornog zakona, prakticiranje načela federalizma i legitimnu zastupljenost. Zapravo, ono što se traži ovom rezolucijom je uklanjanje zapreka koje su zbog institucionalne neravnopravnosti, unitarizacije i nametanjem nelegitimnih "pripadnika" hrvatskog naroda u tijela vlasti godinama politički porobljavale Hrvate.  

U konačnici ova rezolucija je neizravni obračun sa projektantima  i izvođačima radova u instaliranju platformaške vlasti i osmogodišnjim nametanjem Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda iako su većinom za njega glasovali Bošnjaci. Ova rezolucija kristalno jasno traži "legitimnu zastupljenost" u tijelima vlasti, a to znači i upozorenje onima koji na razne načine za izbore 2018. godine  najavljuju "Komšića i nakon Komšića" i repriziranje "platformaške vlasti,"  da se ne upuštaju u takve avanture.

Znakovito je  kako je upravo iz onog politčko-medijskog miljea koji se deklarativno bučno zauzimao za "europske vrijednosti," dolazilo najsnažnije institucionalno obespravljivanje Hrvata u BiH i veličanje Komšića i platformaške vlasti. Upravo tim i takvima sada se najnovijom rezolucijom Europskog parlamenta pruža šansa da i u praksi pokažu svoje "europejstvo" i prigrle europske vrijednosti koje se predlažu tom rezolucijom.

Ovom rezolucijom ujedno se pruža elegantna mogućnost Bosni i Hercegovini da napusti dugogodišnji porast nestabilnosti koji je u ogromnoj mjeri uzrokovan institucionalnom  neravnopravnošću hrvatskog naroda i nametanjem mu nelegitimnih "pripadnika." Znakovito je kako se istodobno sa oduzimanjem institucionalne ravnopravnosti Hrvatima, najprije gotovo neprimjetno a onda i otvorenije, u BiH razvijao geopolitčki utjecaj Turske i Rusije.  

Sada je izvjesno kako su kreatori najnovije rezolucije Europskog parlamenta o BiH vidjeli, metaforički rečeno, "u kojem grmu leži zec." Čini se kako najnovija rezolucija Europskog parlamenta o BiH odražava i geopolitičko buđenje Europske unije.

Za Posavinu.orgpiše Pejo Gašparević
1. veljače 2017.

More Articles ...